text size
Sedmicu u Bosni i Hercegovini obilježile su priče o novcu, ulaganjima i rizicima koji se sve više prelijevaju iz globalnih kretanja na domaće tržište. Dok je za kriptomjenjačnicu ACX+ pokrenuta istraga u tužilaštvu, investitori su pokazali snažan interes za emisiju obveznica faktoring društva. Građani iz BiH sve češće novac usmjeravaju u nekretnine u Turskoj, dok istovremeno cijene nafte ostaju velika nepoznanica za domaće potrošače i privredu.
U svijetu su tržišta pratila kretanje nafte, zlata, obveznica i valuta, dok se Njemačka polako izvlači iz dugog perioda slabog rasta. Tehnologija je ponovo otvorila pitanje budućnosti rada: AI neće nužno zamijeniti stručnjake, ali će mijenjati način na koji rade i vrijednost njihovog znanja. Sedmicu su obilježile teme iz sporta, posebno novi investicijski ciklus u turskom fudbalu.
BiH: ACX+ pod istragom, novac odlazi u nekretnine, a nafta ostaje velika nepoznanica
Kompanija Adria Technology Banja Luka, koja upravlja kriptomjenjačnicom ACX+, nalazi se pod istragom Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka. Tužilaštvo je potvrdilo da su zaprimljene tri prijave i da su formirani predmeti koji su u fazi istrage. Istovremeno, računi kompanije ostaju blokirani, dok su korisnici platforme bez pristupa svojim sredstvima još od januara. ACX+ je objavio i da prestaje s radom.
Druga domaća finansijska priča pokazala je potpuno drugačiju sliku. Društvo za faktoring X faktor Banja Luka prodalo je obveznice vrijedne 1,5 miliona KM, i to prvog dana javne ponude. Za emisiju je bilo zainteresovano više od 150 investitora, što pokazuje da domaće tržište kapitala ima prostor za nove instrumente i emitente. X faktor je time postao prvo faktoring društvo u BiH koje je putem domaćeg tržišta kapitala došlo do sredstava za jačanje poslovanja.
Novac iz BiH, međutim, odlazi i van zemlje. Turska sve više privlači kupce iz BiH koji u nekretninama traže alternativu za ulaganje. Za razliku od perioda velikog rasta nakon početka rata u Ukrajini, kada su cijene u Turskoj snažno rasle pod pritiskom potražnje iz Rusije i Ukrajine, tržište je danas mirnije. Cijene su stabilnije, a kupci iz BiH sve su vidljiviji, posebno na turskoj obali.
Velika domaća tema ostaje i nafta. Prognoze za kraj godine kreću se od mogućnosti da cijena sirove nafte padne ispod 70 dolara do novog snažnog rasta. BloombergNEF upozorava na slabljenje potražnje i rast ponude, ali geopolitički rizici i poremećaji u snabdijevanju mogu ponovo promijeniti sliku. Za BiH kretanje cijene nafte nije samo pitanje berzi – ono se direktno prelijeva na cijene goriva, transport i troškove poslovanja. Koliko bi nafta mogla pojeftiniti ili poskupjeti i šta bi moglo odlučiti između tih scenarija, za Bloomberg Adriju govori generalni direktor HIFA Oil-a, prof. dr. Venan Hadžiselimović.
Venan Hadžiselimović
AI mijenja vrijednost rada
Jedna od najvažnijih dugoročnih tema sedmice bila je umjetna inteligencija. AI već ulazi u industrije koje su se donedavno smatrale izrazito kreativnim – od mode, gdje algoritmi analiziraju trendove i potražnju, do kancelarijskih profesija. Hoćemo li i u BiH uskoro nositi odjeću koju dizajnira algoritam.
Pitanje više nije samo hoće li AI zamijeniti ljude, već koje će dijelove njihovog posla preuzeti. Za stručnjake to znači da će vrijednost sve više imati sposobnost korištenja AI-ja uz vlastito znanje. AI pismenost, kritičko razmišljanje i komunikacija izdvojeni su kao tri ključne vještine, dok će rutinski i ponavljajući zadaci biti među prvima koje će tehnologija automatizovati. Drugim riječima, neće nužno nestajati profesije, ali će se mijenjati način rada i ono za šta se stručnjaci plaćaju.
Svijet: Tržišta traže sigurnost
Na svjetskim tržištima investitori su ove sedmice ponovo pokazali koliko su osjetljivi na kretanje obveznica i valuta. Nakon pada američkih berzanskih indeksa prošle sedmice, pažnju je privukao i snažan rast zlata, koje je dostiglo najviši nivo u više od tri mjeseca. Ulagači ponovo traže zaštitu od mogućeg slabljenja dolara i promjena na tržištu američkog duga.
Na tržištu roba, osim nafte, pažnju privlači i kafa. Obilne kiše u Brazilu, najvećem svjetskom proizvođaču kafe, otežale su berbu i ugrozile kvalitet dijela arabike. To dodatno pritiska dostupnost najkvalitetnijih zrna u trenutku kada su zalihe na vrlo niskim nivoima.
Njemačka je, s druge strane, dobila nešto bolju ekonomsku vijest. BDP je u drugom tromjesečju porastao 0,3 odsto, više od preliminarne procjene od 0,2 odsto, a glavni pokretač bio je neto izvoz. To daje određeni podsticaj očekivanjima da se najveća evropska ekonomija postepeno oporavlja.
Istovremeno, Italija pod Giorgiom Meloni pokazuje veću političku stabilnost nego u prethodnim godinama, ali stabilnija vlada nije uklonila strukturne probleme zemlje. Meloni je uspjela da prekine dio političke nestabilnosti koja je dugo pratila Italiju, ali ostaju izazovi sa kojima se ekonomija i dalje suočava.
Alessia Pierdomenico/Bloomberg
Klimatska priča sedmice stigla je iz Nepala, gdje je smrtonosna bujična poplava odnijela više od 160 života, dok se stotine ljudi vode kao nestale. Prvi nalazi pokazuju da katastrofu nisu izazvale obilne padavine, već urušavanje velikog dijela ledenjaka. Led je vjerovatno blokirao planinsku rijeku, a nakon pucanja barijere voda i nanosi su se velikom brzinom sjurili nizvodno.
Sport: Turska kupuje fudbalsku elitu
Najzanimljivija sportsko-poslovna priča sedmice dolazi iz Turske, gdje Süper Lig ulazi u novi investicijski ciklus. Turski klubovi više ne dovode samo velike zvijezde pred kraj karijere, već sve češće kupuju igrače koji su još u najboljim godinama i imaju značajnu tržišnu vrijednost.
Dušan Vlahović otišao je iz Juventusa u Beşiktaş, Mohamed Salah iz Liverpoola u Trabzonspor, dok su Mason Greenwood, Nathan Aké i Leandro Trossard stigli u Fenerbahçe. Galatasaray je za 21-godišnjeg Alekseja Batrakova izdvojio 25 miliona eura. Iza transfera tako više nije samo želja za atraktivnim imenima, već ambicija da turski fudbal ponovo postane ozbiljna evropska tržišna sila.
LeBron James je 2018. godine preko kompanije u svom vlasništvu uzeo gotovo 300 miliona dolara kredita od dvije američke osiguravajuće kompanije, koristeći buduće prihode izvan košarke, uključujući dugoročni sponzorski ugovor s Nikeom, kao osnovu za finansiranje. Obveznice koje su stajale iza aranžmana dospijevaju 2049. godine, a James je sličan aranžman ponovio i 2022. godine, kada je dobio dodatnih gotovo 60 miliona dolara. Bloomberg ovaj slučaj navodi kao primjer trenda u kojem sportisti i umjetnici buduće prihode pretvaraju u kapital koji mogu koristiti odmah.
.webp){kind=icon}
