Poruka iz Beča: Jačanje Evrope je rješenje za većinu problema

Evropa mora graditi svoju budućnost iznutra, oslanjajući se na vlastitu ekonomsku snagu i jedinstveno tržište, u trenutku kada rat u Ukrajini, geopolitičke napetosti i pritisci na javne financije redefiniraju ekonomske prioritete kontinenta. Ta je poruka dominirala Central & Eastern European Forumom u Beču, koji je okupio više od 2.400 sudionika iz politike, finansijskog sektora i poslovne zajednice, javlja reporter Bloomberg Adrije iz Beča.

Austrijski ministar finansija Markus Marterbauer naglasio je da Evropa u uslovima globalne fragmentacije nema realnu alternativu jačanju vlastitih temelja. "U vremenima geopolitičkih turbulencija, primjeren odgovor na mnoge evropske probleme jest raditi na jačanju Evrope", rekao je Marterbauer. "Osamdeset posto proizvoda i usluga stvorenih na unutrašnjem tržištu EU-a konzumira se unutar EU-a. Najvažniji trgovinski partner Evrope je Evropa."

Posebno je istaknuo ulogu Srednje i Istočne Europe u tom procesu, podsjećajući da više od 20 posto austrijskog izvoza i uvoza otpada na tu regiju, dok je više od 30 posto austrijskih direktnih stranih ulaganja usmjereno upravo u CEE. "Ekonomski napredak regije posljednjih desetljeća jedna je od najsnažnijih evropskih priča o uspjehu", rekao je.

Austrijski ministar finansija u Evropi vidi rješenje/Bloomberg Adria

Istodobno je upozorio na rizike koji opterećuju izglede rasta, industrijsku slabost Njemačke, demografske promjene, rastući protekcionizam i visoke fiskalne troškove rata u Ukrajini. "Neposredno prije Božića Ukrajini je stavljeno na raspolaganje dodatnih 90 milijardi eura. Ukupni fiskalni troškovi su dramatični", rekao je, dodajući da će višegodišnji financijski okvir EU-a biti ključno političko pitanje 2026. godine.

Banke su stabilne, ali tržišta kapitala postaju nužna

Na tu se poruku nadovezao guverner Austrijske centralne banke Martin Kocher, ističući da je evropski odgovor na nove globalne izazove prespor i previše fragmentiran, posebno kada je riječ o tržištima kapitala. "Sada je jasnije nego ikada, europske zemlje moraju djelovati zajedno, smanjiti postojeće ovisnosti i iskoristiti puni potencijal jedinstvenog tržišta", rekao je Kocher.

Govoreći o Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi, naglasio je da su bankarski siste, u regiji visoko kapitalizirani, profitabilni i oslonjeni na stabilne domaće depozite. "To finansijski sistem čini otpornim", rekao je, ali je upozorio da se dugoročni razvoj ne može temeljiti isključivo na bankama. "Tržišta kapitala imaju komplementarnu ulogu u odnosu na bankarsko posredovanje. Sistem koji se oslanja na oba stupa omogućuje bolju raspodjelu rizika i učinkovitije finansiranje."

Analitičari UniCredit banke najavljuju novi rast CEE regije/Bloomberg Adria

Kocher je posebno istaknuo da bi dublja i likvidnija tržišta kapitala olakšala pristup financiranju start-upovima i malim preduzećima, dok bi kućanstvima ponudila alternativu klasičnoj štednji u okruženju u kojem realni prinosi dugoročno mogu zaostajati za inflacijom.

UniCredit: CEE ulazi u novu fazu rasta

Makroekonomski pogled financijskog sektora dodatno je pojačao optimizam. Analitičari UniCredit banke istaknuli su da bi CEE u 2026. mogao rasti između 2 i 3,3 posto, znatno brže od eurozone, gdje se očekuje rast od oko 1 do 1,5 posto. "CEE se sve više oslanja na domaću potražnju, potpomognutu realnim rastom plaća, smirivanjem inflacije i snažnim tržištima rada", navodi se u UniCreditovoj analizi predstavljanoj u Beču.

Uz to, niži troškovi financiranja i očekivano popuštanje monetarne politike trebali bi potaknuti kreditiranje privatnog sektora i oporavak investicija, dok će ubrzana apsorpcija EU fondova ostati važan oslonac rasta. "Iza makrobrojki vidimo dubinsku promjenu u ponašanju kućanstava", poručili su iz UniCredita, ističući da je finansijsko bogatstvo po stanovniku u CEE-u u posljednja dva desetljeća gotovo učetverostručeno, ali i dalje iznosi tek oko 30 posto nivoa zapadne Evrope.

Imovina pod upravljanjem u regiji dosegla je oko 133 milijarde eura, uz dvoznamenkasti godišnji rast, što signalizira pomak od klasične štednje prema dugoročnim investicijskim rješenjima. "Banke će imati ključnu ulogu u usmjeravanju te štednje prema produktivnim ulaganjima i u izbjegavanju zamke srednjeg dohotka", navodi UniCredit.