Kada je turski zajmodavac Denizbank u aprilu platio više od 350 miliona dolara za zgradu u kojoj se nalazi njegovo sjedište, kupovina je učvrstila mjesto banke u najskupljoj trgovačkoj četvrti Istanbula.
Ipak, gotovo čim se tinta na ugovoru za impozantnu kulu od 34 sprata osušila, ista je institucija tiho tražila alternativni prostor u drugom gradu. Razlog nije bila seizmička promjena u poslovanju, već očekivana seizmička aktivnost ispod zgrade.
Sjedište Denizbank. Fotograf Kerem Uzel/Bloomberg
Zemljotresi su nepredvidivi, ali i neizbježni, a stručnjaci kažu da bi se zemljotres mogao dogoditi u Istanbulu. Nakon prošlogodišnjeg razaranja na jugoistoku zemlje i kritika da vlasti nisu bile spremne, banke sada rade na planovima za nepredviđene situacije. To uključuje osnivanje timova u rezervnim uredima u glavnom gradu Ankari, kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja u slučaju katastrofe.
Osim Denizbanka, koji je u vlasništvu Emirates NBD-a pod kontrolom Dubaija, španska kompanija BBVA sa svojom turskom podružnicom Garanti, katarski QNB Finansbank i razvojna banka TSKB također rade na planovima za rezervne urede.
Turska centralna banka u međuvremenu povlači dio svog osoblja u Ankaru iz svih odjela, unatoč novom poslovnom tornju u izgradnji na azijskoj strani Istanbula, jednom od mnogih koji su nikli posljednjih godina dok grad razvija svoje finansijsko središte. To čine kako bi se osiguralo da banka može nastaviti rad u slučaju zemljotresa, rekao je izvor upoznat s planom. Glasnogovornik je odbio komentirati.
Dok se Istanbul nalazi sjeverno od sjevernoanatolijskog rasjeda koji prolazi kroz sjevernu regiju Turske, Ankara se nalazi između dvije glavne linije rasjeda i dalje je od rizičnih zona.
Istanbul se nalazi u zoni opasnosti od zemljotresa/Tursko finansijsko središte nalazi se u blizini sjevernoanatolijskog rasjeda koji je proizveo neke od najjačih zemljotresa u tom području/Bloomberg
Oko 40 posto turskih industrijskih postrojenja nalazi se u gradskom području Istanbula, uključujući petrohemijsku, automobilsku i tekstilnu proizvodnju, prema izvještaju Ministarstva industrije i tehnologije.
Grad od gotovo 16 miliona ljudi i njegove okolne pokrajine također su središte globalnog lanca snabdijevanja. Bosforski moreuz, koji u Istanbulu dijeli Evropu i Aziju, jedini je prolaz za brodove natovarene naftom i žitom koji dolaze iz crnomorskih zemalja tokom rata u Ukrajini.
Brod za žito prolazi kroz Bosforski tjesnac. Fotograf: Nicole Tung/Bloomberg
"S obzirom na ključnu ulogu Istanbula u turskoj industriji, ključno je procijeniti potencijalne gubitke u slučaju zemljotresa i bez odgađanja provesti planove upravljanja rizikom na nacionalnom, lokalnom i nivou preduzeća", rekla je Nurcan Meral Ozel, profesorica na Kandilli opservatoriju i Institutu za istraživanje zemljotresa u Istanbulu.
Institut očekuje da će u jednom trenutku doći do zemljotresa magnitude 7,3 stepena prema Richterovoj skali, na temelju niza izračuna koji koriste historijske podatke. Uprava za katastrofe i vanredne situacije u međuvremenu se priprema za zemljotres magnitude 7,5 stepeni, tek nešto blaži od onih koji su pogodili jugoistok zemlje u februaru prošle godine.
Uprava Denizbanke u Istanbulu zatražila je da osoblje iz svake jedinice bude locirano u Ankari, prema izvoru upoznatom sa strategijom banke, dok drugi kažu da planiraju potaknuti svakoga ko se želi preseliti u glavni grad.
Iz banke su rekli da rade na onome što nazivaju manjom verzijom svog sjedišta u Istanbulu. Cilj je "osigurati da naše bankarske usluge nastave neprekidno funkcionirati nakon zemljotresa koji bi mogao pogoditi Istanbul", naveli su iz banke u odgovoru na pitanja.
QNB Finansbank saopćila je da također podržava svoje timove u sjedištu u Ankari, istovremeno osiguravajući da su sve podružnice i zgrade banke otporne na zemljotres. TSKB je preselio dio svog osoblja u unajmljeni uredski prostor u Ankari. Banka je odbila komentirati.
Garanti BBVA seli svoj podatkovni centar i neke od svojih sjedišta, rekao je izvor upoznat s planovima. Banka je u saopćenju navela da osigurava da dio "dobavljača, objekata i ljudskih resursa ima potporu izvan zone zemljotresa".
Posjetitelji promatraju horizont Ankare s vidikovca. Fotograf: SeongJoon Cho/Bloomberg
Kao i kod svih priprema za katastrofu, mjere predostrožnosti služile su da istaknu ono što nije učinjeno koliko i ono što jeste.
Druge kompanije i industrije moraju pojačati svoje planiranje, prema Erdalu Bahcivanu, predsjedniku Industrijske komore Istanbula. To uključuje osiguranje da su objekti otporniji na zemljotres nakon provjere svih industrijskih kompanija u gradu, rekao je.
Nakon događaja u istočnoj Turskoj prošle godine, Bahcivan je rekao kako je oko 80 posto industrijskih objekata u glavnim četvrtima Istanbula izgrađeno prije 1999. godine, prije nego što je zemlja revidirala svoje građevinske propise.
Izvještaj najveće turske poslovne grupacije Tusiad iz 2021. pokazao je da je koordinacija između industrija bila nedovoljna, dok su se mala i srednja preduzeća istaknula niskom sviješću i pokrićem osiguranjem.
Neboderi uredskih zgrada u četvrti Levent u Istanbulu. Fotograf: Nicole Tung/Bloomberg
"S obzirom na težinu Istanbula u nacionalnoj ekonomiji i analizu scenarija mogućeg zemljotresa, od ključne je važnosti smanjiti očekivani rizik na prihvatljiv nivo", rekao je u pisanom odgovoru na pitanja Bahcivan, čija organizacija ima oko 25.000 članova. "Ako nešto ne poduzmemo, nažalost, svi ćemo kao država platiti cijenu".
Uticaj bi, naravno, bio ogroman. Osiguravatelji procjenjuju štetu od 300 milijardi dolara za ekonomiju, što je ekvivalentno 27 posto bruto domaćeg proizvoda. To bi bilo tri puta više od procjene u odnosu na prošlogodišnju katastrofu. Oko 25-30 milijardi dolara snosit će osiguravajuća društva, prema izvoru koji je zamolio da ostane anoniman zbog osjetljivosti pitanja.
Istanbul je oduvijek bio grad sklon zemljotresima. Zapisi pokazuju da je u ljeto 1509. snažan zemljotres pogodio Istanbul ubrzo nakon što su Osmanlije zauzele grad. Hronike opisuju hiljade ljudi zgnječenih pod srušenim zgradama. Otprilike 250 godina kasnije, 1766. godine, dogodio se još jedan jak zemljotres koji je srušio minarete Plave džamije.
Zemljotres prije 25 godina u gradu Izmitu, udaljenom manje od 100 kilometara od Istanbula, ubio je više od 17.000 ljudi u regiji. Uslijedila je finansijska kriza 2001. godine, koja je otvorila put dolasku turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na vlast.
Rizici se ne razlikuju mnogo od ostalih zona sklonih zemljotresima. Japan je naizgled bio dobro pripremljen, a ipak je zemljotres u Tohokuu 2011. izazvao cunami i nuklearno taljenje, što je rezultiralo s više od 15.000 smrtnih slučajeva.
Los Angeles, San Francisco i San Diego nalaze se opasno blizu rasjeda San Andreas, gdje stručnjaci tvrde da za snažan zemljotres, koji se često naziva "Veliki", nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada.
Hitnost u Istanbulu ponovo je naglašena prošle godine, kada su dva zemljotresa razorila gradove na jugu Turske, odnijevši više od 50.000 života. Među kritikama koje su protivnici upućivali vladi bila je i ta da stambena infrastruktura nije izgrađena da se nosi sa zemljotresima.
Uz Erdoganovu sklonost gradnji, Turska je usmjerila svoje resurse na razvoj novih projekata umjesto na renoviranje zastarjelih građevina.
Istanbulski finansijski centar nudi 1,4 miliona kvadratnih metara uredskog prostora, a najuži krug predsjednika Erdogana predstavlja ga kao buduće središte finansija u regiji. Fotograf: Moe Zoyari/Bloomberg
Vlada je svjesna opasnosti, kaže Murat Kurum, ministar okoliša i urbanizacije. Pripremljenost na zemljotres najhitniji je prioritet za Istanbul, rekao je prošle sedmice, a to uključuje i naknadno opremanje zgrada.
"Očekuje se potencijalni zemljotres u Istanbulu, ali nećemo ga čekati - ne možemo čekati", rekao je. "Nećemo zatvarati oči pred ovom realnošću, kao što bi neki mogli".
Gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu, koji je pobijedio Kuruma na općinskim izborima, procjenjuje da bi trošak osiguravanja da zgrade budu otporne na zemljotrese iznosio 20 milijardi dolara. Šira procjena Svjetske banke za Tursku iznosi 465 milijardi dolara za rekonstrukciju ili obnovu 6,7 miliona stambenih jedinica.
Ali ne radi se samo o novcu. Istanbul je gusto naseljen i prepun zgrada s više spratova, od kojih je svaka u vlasništvu različitih pojedinaca, što otežava postizanje sporazuma o obnovi zgrada. To je dodatak visokoj cijeni u vrijeme ekonomskih poteškoća i neobuzdane inflacije.
Više od 500.000 ljudi živi na nestabilnom tlu kao što su riječna korita. Građevine prije 1999. godine, od kojih su mnoge izgrađene nekvalitetnim materijalima, suočavaju se s najvećim rizikom.
Operacije spašavanja na mjestu srušene zgrade dok pada noć u Hatayu, Turska, 12. februar 2023. Fotograf: Nathan Laine/Bloomberg
Oko 40.000 zgrada moglo bi pretrpjeti "veliku štetu" u sljedećem zemljotresu u Istanbulu, prema Institutu Kandilli. Oko 12 posto svih zgrada u Istanbulu moglo bi imati značajne žrtve, navodi se.
"Da se razumijemo, danas je vrlo teško reći da su Turska ili Istanbul spremni za 'Veliki istanbulski zemljotres' koji očekuje naučna zajednica", rekao je Bahcivan, čelnik industrijske komore. "Ako živimo u ovakvoj geografiji, ovo pitanje moramo vidjeti kao najtemeljniji, najvažniji potencijalni problem".
.webp){kind=icon}
