.webp){kind=icon}
Prekomjerni turizam sve je ozbiljniji problem brojnih popularnih destinacija za čije rješavanje će biti potrebna bolja strategija od ljutitih stanovnika koji tjeraju turiste. U razdoblju kada bi se destinacije trebale koncentrirati na smanjenje turističke navale, predviđa se da će ove godine 142 države premašiti svoje turističke rezultate prije pandemije.
Također, u sljedećem desetljeću turizam bi trebao prerasti u industriju vrijednu 16 bilijuna dolara i generirati 12,2 posto globalnih poslova, navodi Svjetsko vijeće za putovanja i turizam. Ti podaci očito nisu primamljivi stanovnicima poznatih destinacija koji su ovog ljeta prosvjedovali protiv prekomjernog turizma.
Naime, u Barceloni, Mallorci, Veneciji, Ateni i brojnim drugim gradovima stanovnici su ovog ljeta dali sve od sebe da turistima poruče kako tamo nisu dobrodošli. I to ne čudi s obzirom na to da veliki broj posjetitelja u njihovim gradovima donosi gužve, diže cijene ili, kao što je slučaj i u obalnim gradovima u Hrvatskoj, otežava pronalazak nekretnina za život.
Pa dok se države održivom turizmu pokušavaju okrenuti promjenom zakona, baš kao što to događa i u slučaju Hrvatske, neki stručnjaci otkrivaju maštovitije strategije održivog turizma, od pokušaja usmjeravanja turista na manje popularne destinacije do nagrada.
Ondrej Mitas, viši predavač na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Bredi u Nizozemskoj, smatra kako se prekomjerni turizam zapravo sastoji od četiriju odvojenih problema. Prvi je klasična pretrpanost popularnih destinacija, drugi su posjetitelji koji ne poštuju kulturne norme, zatim turisti koji su nepristojni ili uništavaju javnu imovinu, a zadnji problem je kada lokalno stanovništvo nema dovoljno koristi od turizma u svojim zajednicama zbog nejednake raspodjele profita.
Jure Divić/Hina
Upravo zadnji problem najčešće dovodi do otpora kod stanovnika, a najteže ga je riješiti, smatra Mitas. No kako bi se riješio problem turizma, neki gradovi testiraju nova i drugačija rješenja.
Primjerice, Mitas i njegov tim su 2021. godine proveli eksperiment sa 155 posjetitelja nizozemske provincije Overijssel, koji je pokazao da turisti vole posjećivati što im preporučite.
Naime, posjetitelje su rasporedili u dvije grupe te im dali digitalne alate za planiranje putovanja. Jedna je grupa dobila aplikaciju koja ih je usmjerila na tradicionalne i popularne znamenitosti i destinacije, dok je druga grupa dobila UI savjetnika Travel With Zoey koji im je preporučio najmanje posjećene i najmanje poznate turističke atrakcije. Posjetitelji iz obaju grupe držali su se preporuke, a zanimljivo je da su u kasnijim anketama pokazali jednako zadovoljstvo svojim odmorom.
"Ljudi su se podjednako dobro zabavljali bez obzira na to jesu li išli na najpoznatije lokacije ili ne, a to je vrlo važno", kazao je Mitas za Bloomberg.
To pokazuje da na većini destinacija postoje lokacije koje nisu istražene ili prekrcane turistima te da su vrijedne posjeta turista, ako ih na to potaknemo.
Depositphotos
No sve dok većina putnika koristi iste izvore kao inspiraciju za organizaciju putovanja, primjerice Google Maps ili TripAdvisor, bit će usmjereni prema istim mjestima. Upravo bi se zbog toga turističke zajednice i putničke agencije trebale potruditi da ostale destinacije uspiju doći na radar njihovih posjetitelja.
Još jedno alternativno rješenje za prekomjerni turizam izgradila je neprofitna organizacija Tourism Cares. Ona je proteklih sedam godina gradila "značajnu turističku kartu" koja je ispunjena održivim iskustvima diljem svijeta.
Ideja je započela u Jordanu koji je turizam želio prošiti izvan Petre, poznatog mjesta svjetske baštine UNESCO-a.
Tada su razne tvrtke pokrenule radionice keramike, kuhanja i tkanja čime je turistički fokus, pa onda i sama zarada preusmjeren u ruralne zadruge u malim zajednicama.
Taj projekt se značajno proširio i sada uključuje 321 partnera u 22 zemlje diljem svijeta, a omogućuje da su prihodi od turizma raspoređeni na više strana.
No sve to otvara pitanje i toga koliko su u svemu krivi i sami turiste te kako ih potaknuti na održive odluke? U Kopenhagenu smatraju da zabavni besplatni sadržaji mogu pomoći, pa su u srpnju počeli nagrađivati posjetitelje koji bi pazili na okoliš.
Depositphotos
Primjerice, za odabir vožnje biciklom ili javnim prijevozom do određene točke, turistima bi se omogućio besplatan obilazak muzeja, najam kajaka ili ručak, ili se svatko tko donese plastični otpad u Nacionalnu galeriju Danske može pridružiti besplatnoj radionici njegove prerade u umjetničko djelo.
I na Havajima je provedena slična kampanja koja potiče posjetitelje da se uključe u volonterske aktivnosti na otocima. Havajska turistička uprava kaže da je gotovo 20 posto svih posjetitelja u prvom tromjesečju 2024. godine sudjelovalo u tim aktivnostima, što je povećanje od 16 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine.
Aktivnosti uključuju sve, od čišćenja obale do razmnožavanja autohtonih biljaka i hranjenja životinja na farmama, a Havaji posjetitelje za sudjelovanje nagrađuju s popustima ili besplatnim noćenjima u hotelima.
Iako sve to zasigurno nije dovoljno za rješavanje velikog problema prekomjernog turizma, to je mali korak u pravom smjeru za industriju koja se sporo mijenja.
Inače, u nedavnom izvješću o stanju turizma i ugostiteljstva za 2024. godinu na globalnoj razini tvrtke McKinsey & Co, Dubrovnik je naveden kao destinacija koja se već dugo nosi s problemom (pre)velikog broja posjetitelja tijekom udarnih ljetnih mjeseci.
Od 65 analiziranih svjetskih destinacija, Dubrovnik je na razini najvećeg rizika u najviše kategorija. Nakon Dubrovnika to su meksički Cancun, indijski glavni grad New Delhi, glavni grad Malezije Kuala Lumpur, marokanski Marakeš, Meka u Saudijskoj Arabiji i američki Orlando.
