Premijerka Giorgia Meloni rekla je da vidi prostor za brži rast italijanske ekonomije od prosjeka Evropske unije ove godine, unatoč predviđanjima izvršne vlasti bloka za slabije rezultate za zemlju.
Prva žena na ovoj poziciji u Italiji, govorila je u četvrtak na dugoj konferenciji za medije koja je prvobitno planirana kao događaj za kraj godine. Dvaput je odgođen iz zdravstvenih razloga.
"Ne znamo kako će se ekonomija razvijati ove godine, međutim rast će biti iznad evropskog prosjeka", rekla je Meloni novinarima u Rimu. O kretanjima kamatnih stopa Evropske centralne banke dodala je: ''Vjerujem da ove godine možemo predvidjeti smanjenje kamatnih stopa''.
Meloni je ušla u 2024. izbjegavši prijetnju snižavanja rejtinga državnog duga na junk, i s rasponom prinosa na njemačke i italijanske obveznice blizu najnižeg otkad je preuzela dužnost. Italija je također izbjegla ukore Evropske komisije zbog labavljenja svog fiskalnog stava, iako je dodatna potrošnja značila da njezin deficit kao postotak bruto domaćeg proizvoda neće pasti ispod granice EU-a do 2026. — godinu dana kasnije od planiranog.
Evropska komisija, izvršni ogranak EU, predviđa rast bloka od 1,3 posto ove godine, prema svojoj najnovijoj prognozi. Za Italiju predviđa rast od samo 0,9 posto.
Banka Italije snizila je prognozu rasta trećeg najveće ekonomije eurozone za iduću godinu zbog strožih monetarnih i kreditnih uvjeta za porodice i kompanije.
Očekuje se da će bruto domaći proizvod porasti za 0,7 posto u 2023. i samo 0,6 posto u 2024. To ostavlja Meloni da se muči s pronalaženjem resursa kako bi održala obećanja biračima, dok u isto vrijeme nastavlja smanjivati nivoe duga koji su na nevjerovatnih 140 posto ekonomske proizvodnje.
Meloni je branila porez na banke, rekavši da je njezina vlada prva italijanska vlada koja se uhvatila u koštac s nepravednim maržama. Suočila se s neuspjehom zbog svog obećanja da će prikupiti tri milijarde eura (3,2 milijarde dolara) novih poreza od bankarske industrije nakon što su neki od najvećih zajmodavaca u zemlji rekli da će izbjeći plaćanje poreza.
Meloni je ponovila planove Italije da proda imovinu vrijednu 20 milijardi eura kako bi smanjila svoj dug. Rekla je da bi njezina vlada mogla prodati daljnji udio u Poste Italiane SpA, bez gubitka kontrole nad kompanijom, te da bi također razmotrila privatizaciju nacionalne željezničke usluge Ferrovie dello Stato SpA.
Njezino premijersko mjesto proteklih je sedmica obilježeno kontroverzama, a njezini desničarski koalicijski partneri podijeljeni su oko pitanja uključujući zakon o budžetu i odnose vlade s Briselom uoči izbora za Evropski parlament u junu.
Melonijina stranka Braća Italije i njen najveći partner, Liga, glasali su za odbijanje ratifikacije fonda Evropske unije za spas prošlog mjeseca, izvlačeći populistički sukob s partnerima u bloku koji izolira Italiju. Forza Italia, mlađi koalicijski partner, bila je suzdržana pri glasanju o Evropskom stabilizacijskom mehanizmu.
Premijerka je rekla da će prioriteti za italijansko predsjedavanje Grupom sedam, koje je upravo počelo, uključivati umjetnu inteligenciju i Afriku - potonje pitanje u skladu s njezinim pokušajima da se suprostavi ilegalnoj imigraciji s cijelog Sredozemlja.