.webp){kind=icon}
Evropa se sprema za recesiju koja bi mogla učiniti malo da ukroti rekordnu inflaciju, testirajući hrabrost centralnih bankara koji su samo nekoliko dana udaljeni od povećanja kamatnih stopa nakon decenije duge pauze.
Predviđanja o nadolazećem padu jačaju kako oporavak kontinenta nakon pandemije blijedi, a stvarnost zimske energetske krize postaje sve jasnija - čak i ako se strahovi od potpunog prekida potrošnje u Rusiji ne ostvare.
To stavlja Evropsku centralnu banku, koja u četvrtak objavljuje svoju odluku o stopama, u tijesnu situaciju. Za razliku od SAD-a, gdje su vladini poticaji potaknuli porast potrošačkih cijena potaknut potražnjom, inflacija u 19-članoj eurozoni prvenstveno je rezultat skokovitog rasta cijena prirodnog plina --pogoršanih ratom u Ukrajini.
Bloomberg
Dok bi snažno povećanje kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi još moglo izazvati ekonomsku kontrakciju, pritisci na cijene u SAD-u vjerovatno bi nakon toga bili pod kontrolom. U Evropi nema garancija za to jer energija odlučuje.
Kao rezultat toga, ECB ima teži izbor: zaustaviti ili usporiti povećanje stope nakon što je već optužena da ne djeluje dovoljno brzo ili nastaviti dok domaćinstva, industrija i vlade posustaju.
''Čak i ako blaga recesija nastupi kasnije ove godine, očekuje se da će se inflacijski pritisak produžiti i do 2023.'', rekla je Aila Mihr, viša ekonomistica za europodručje u Danske Bank. "To, naravno, zaoštrava političku dilemu za ECB".
Postoji 45 posto šanse za recesiju u sljedećoj godini, prema analitičarima koje je ovaj mjesec anketirao Bloomberg -- što je porast u odnosu na 30 posto prije samo mjesec dana. Vjerovatnost je još veća u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, koje se više od većine oslanja na Kremlj za plin.
To je scenarij koji se mora uzeti u obzir u planovima ECB-a jer pokreće "održivu" seriju povećanja stopa kako bi se uhvatila u koštac s inflacijom koja je više od četiri puta premašila cilj od dva posto.
Loša ekonomska pozadina predstavlja svježu glavobolju kreatorima politike kojima su trebali mjeseci da se obvežu na povećanje kamatnih stopa, a nakon što su to učinili, bili su prisiljeni ubrzati rad na alatu za ublažavanje potencijalnih tržišnih trzavica kako troškovi zaduživanja rastu.
Bloomberg
Čak i prije ovosedmičnog planiranog povećanja od četvrtine boda -- prvog od 2011. -- tržišta su smanjila opklade na razmjer poteza koji slijede. S Fed-om koji je imao trostruko povećanje, euro je skliznuo na paritet s dolarom prvi put u 20 godina.
Za sada, dužnosnici ECB-a ostaju pri svom. Finac Olli Rehn rekao je u petak da je "još uvijek moguće staviti inflaciju pod kontrolu postepenom normalizacijom monetarne politike, a da takva politika ne dovede do ekonomske recesije".
Govoreći 7. jula, šef holandske centralne banke Klaas Knot rekao je da je "vrlo vjerovatno" da će se povećanja poklopiti sa slabljenjem ekonomske ekspanzije.
"U idealnom svijetu, htjeli biste potaknuti ekonomiju, ali u isto vrijeme smanjiti inflaciju", rekao je. ''Nažalost, to nije ono što možemo učiniti, moramo napraviti izbor. U tom je slučaju naš mandat vrlo jasan: moramo odabrati smanjenje inflacije''.
Dok se neki ekonomisti slažu s Knot-om, drugi nisu uvjereni da ECB može ostati na tom kursu - posebno jer se vrte sumnje oko toga hoće li Rusija ponovo pokrenuti vitalni plinovod nakon održavanja. Ključ će biti šta izaziva pad i koliko će se on pokazati dubokim.
Ako se protok ruskog plina nastavi na niskom nivou, eurozona će biti "na rubu recesije" u drugoj polovici 2022., s inflacijom iznad deset posto u septembru, prema Goldman Sachsu.
U tom slučaju, stope bi se ove godine podigle za 150 baznih bodova, navodi se, upozoravajući na mnogo sporija povećanja ako prekid snabdijevanja energijom izazove oštriju kontrakciju i brži rast cijena.
Bloomberg
U blagoj, "potrošačkoj" recesiji izazvanoj visokim troškovima energije, ECB bi pauzirala povećanja kamata u decembru i februaru, ali bi zatim nastavila, prema UBS-u. Za razliku od toga, prekid plina bi zaustavio nakon planiranih povećanja u julu i septembru, rekli su analitičari.
Za Carstena Brzeskog, ekonomista iz ING-a, koji predviđa da će se ekonomija europodručja smanjiti sa ili bez ruskog prekida snabdijevanja energijom, ECB će općenito biti osjetljivija na rast čak i ako cijene ostanu visoke.
"Moj intuitivni osjećaj je da bi ECB prestala pokušavati da se bori protiv inflacije i pustila bi je da malo posustane", rekao je. "Još uvijek imamo problema s nivoima državnog duga i potrebna su nam ulaganja koja zahtijevaju jeftine uvjete finansiranja".
Ističući koliko bi troškovi zaduživanja postali ključni u ozbiljnoj krizi, Njemačka je već prešutno pristala prekršiti ustavna ograničenja duga četvrtu godinu zaredom ako se zatvori plin, kažu izvori. Slabije ekonomije poput Italije riskiraju posebno teške troškove duga.
Bez obzira na to da se eventualna recesija dogodi, ona predstavlja još jednu potencijalnu prepreku dugo očekivanoj normalizaciji monetarne politike nakon godina poticaja za podizanje inflacije ispod ciljane.
Trik će biti odrediti koja je tačno doza povećanja stopa prikladna tokom pada kako bi se osiguralo da se strmija putanja cijena ne ukorijeni u glavama ljudi.
"Povećana osjetljivost rasta ne znači da će normalizacija stope biti u potpunosti isključena", rekao je Greg Fuzesi, ekonomist u JPMorganu, u izvještaju za klijente. "ECB će morati donijeti vrlo teške odluke''.
