Ekonomija Ujedinjenog Kraljevstva je u trećem tromjesečju stagnirala, prkoseći predviđanjima o maloj kontrakciji i osiguravajući da će UK ove godine izbjeći recesiju, pošto je snažna trgovina došla u pomoć lošoj domaćoj aktivnosti.
Bruto domaći proizvod ostao je nepromijenjen u odnosu na drugi kvartal, saopštio je u petak Državni zavod za statistiku. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg prognozirali su pad od 0,1 odsto. Samo u septembru, BDP je porastao za 0,2 odsto.
Kvartal stagnacije predvidjela je Banka Engleske (BOE), koja očekuje da privreda cijele godine neće imati nikakav rast. Potrošnja stanovištva, poslovne investicije i državna potrošnja su pali u trećem tromjesečju, a privredu je podstakao bolji trgovinski učinak jer je izvoz porastao, a uvoz opao.
To je blijeda slika za premijera Rishija Sunaka koji se priprema za izbore koji se očekuju sljedeće godine. Ankete su dovele vladajuće konzervativce na put da izgube vlast od opozicione Laburističke partije. Brojke dolaze manje od dvije nedjelje prije nego što kancelar Jeremy Hunt daje jesenju izjavu parlamentu, za koji se očekuje da će predstaviti mjere za podsticanje rasta.
Smanjenje domaće privrede takođe može pomoći da se zvaničnici BOE uvjere da su učinili dovoljno da inflaciju stave pod kontrolu nakon podizanja kamatnih stopa sa 0,1 na 5,25 odsto za manje od dvije godine. Podaci pokazuju da je usporavanje rasta djelimično uzrokovano visokim kamatnim stopama.
Glavni ekonomista Huw Pill je to nagovijestio u obraćanju u četvrtak nakon što je centralna banka prošle nedjelje smanjila svoje izglede za rast. Međutim, i on i guverner Andrew Bailey su naglasili potrebu da se troškovi zaduživanja zadrže na "restriktivnoj" teritoriji duži period kako bi se smanjili bazni pritisci na cijene.
"Visoka inflacija je jedina najveća prepreka ekonomskom rastu. Najbolji način za održivi rast naše ekonomije trenutno je da se držimo našeg plana i oborimo inflaciju", naveo je Hunt u saopštenju. "Jesenja izjava će se fokusirati na to kako da ponovo pokrenemo zdrav rast ekonomije tako što ćemo otključati investicije, vratiti ljude na posao i reformisati naše javne usluge kako bismo mogli da ostvarimo rast potreban našoj zemlji."
Ekonomija se u trećem kvartalu suočila s preprekama na nekoliko frontova. Štrajkovi javnog sektora pogodili su škole i zdravstvenu službu, dok su trgovci patili od vlažnog vremena u julu i neuobičajeno toplih temperatura u septembru, što je navelo potrošače da odgađaju kupovinu jesenje i zimske odjeće. Nad svime je visio pritisak viših troškova zaduživanja.
Tokom kvartala, potrošnja stanovništva je pala za 0,4 odsto, poslovna ulaganja su pala za 4,2 odsto, a državna potrošnja je opala za 0,5 odsto, djelimično odražavajući štrajkove ljekara. Neto trgovina je doprinijela 0,43 procentna poena BDP-u.
Na strani proizvodnje, građevinarstvo i proizvodnja porasli su za 0,1 odsto, što je pomoglo da se nadoknadi smanjenje usluga od 0,1 odsto. Unutar sektora usluga najveći pad su zabilježili transport i nekretnine. Usluge koje se odnose na potrošače su sveukupno pale za 0,7 odsto pošto su domaćinstva smanjila potrošnju.
Tokom mjeseca, usluge su porasle za 0,2 odsto, a zdravstvene usluge su ojačane uvođenjem najnovije kampanje vakcinacije. Međutim, usluge usmjerene na potrošače su opadale već drugi mjesec, dok su građevinarstvo i industrijska proizvodnja jedva doprinijele rastu.
(-Ažurirano grafikom koji pokazuje kretanje BDP-a.)