.webp){kind=icon}
Švedska ekonomija je tokom prošlog kvartala stagnirala, budući da su rastući troškovi zaduživanja i rast nezaposlenosti štetili potrošnji u najvećoj nordijskoj zemlji.
Bruto domaći proizvod, prilagođen sezonskim varijacijama, nije se mijenjao u trećem kvartalu u odnosu na prethodna tri mjeseca, prema preliminarnim podacima koje je u ponedjeljak objavio Statistički zavod Švedske. Ova kretanja su bila slabija od očekivanja ekonomista, koji su predviđali rast od 0,3 posto, nakon pada u drugom kvartalu.
Bloomberg
Podaci dolaze nakon što se švedska ekonomija činila otpornijom nego što se očekivalo usprkos visokoj inflaciji i rastućim troškovima zaduživanja. Ipak, zemlja će doživjeti dublju recesiju od većine europskih zemalja, budući da visok udio promjenjivih kamatnih stopa čini kućanstva - neka od najzaduženijih na svijetu - osjetljivima na zatezanje politike centralne banke.
Riksbank je od aprila prošle godine podigao svoju ključnu kamatnu stopu s nule na četiri posto, u nastojanjima da obuzda upornu visoku osnovnu inflaciju koju je dodatno pogoršala deprecijacija krune, što podstiče rast uvoznih cijena.
Iako je preliminarna procjena BDP-a siromašna detaljima, ona će biti važan podatak za Riksbank dok odlučuje hoće li povećati referentnu kamatnu stopu na sastanku 22. novembra. Mnogi ekonomisti vjeruju da će donosioci politike osjećati pritisak da odgovore na inflaciju, kao i na slabost krune, podizanjem stope na 4,25 posto.
"Riksbank će podići kamatne stope u novembru kako bi podržao slabu krunu", rekao je Torbjorn Isaksson, glavni analitičar u Nordea Bank Abp, dodajući da dodatno zatezanje nije potrebno ako se uzme u obzir rast nezaposlenosti u ekonomiji.
Kruna je oslabila za 0,2 posto, dosegnuvši 11,7968 po euru u 9:33 ujutro u Stockholmu. Statistički zavod će objaviti više detalja o BDP-u trećeg kvartala 29. novembra.
(Ažurirano komentarom analitičara i kretanjem krune od šestog pasusa)
