Švedska centralna banka (Riksbank) snizila je svoju referentnu kamatnu stopu prvi put u osam godina, djelujući tako prije centralne banke eurozone u pokušaju da švedskoj ekonomiji da izlaz iz recesije.
Centralna banka je snizila referentnu kamatnu stopu za četvrtinu poena na 3,75 posto i saopštila da bi cijena zaduživanja mogla biti smanjena još dva puta u drugoj polovini godine.
Dvije trećine ekonomista koje je anketirao Bloomberg očekivalo je taj potez, dok su ostali smatrali da će Riksbank zadržati troškove zaduživanja nepromijenjenim.
"Inflacija se približava cilju dok je ekonomska aktivnost slaba", rekli su zvaničnici u saopštenju u srijedu. "Riksbank stoga može ublažiti monetarnu politiku", dodaje se.
Ovim potezom švedska centralna banka je postala druga centralna banka iz razvijenih zemalja koja je ublažila monetarnu politiku. Prije nje je švicarska centralna banka smanjila kamate prvi put nakon pandemije. Kontrast se vidi prije svega u SAD-u, gdje su uporna inflacija i otporna privreda Fed omele u smanjivanju kamatnih stopa.
Guverner Riksbanka Erik Thedeen i njegove kolege su naveli da je smanjenje troškova pozajmljivanja vjerovatno ili u maju ili u junu.
Njihov izbor pokazuje da se Švedska odlučila da primat da stanju domaće privrede (gdje inflacija usporava, ali je privredni rast problematičan), a ne zabrinutosti da će smanjenje kamata dovesti do dodatnog slabljenja krune, što bi podiglo uvozne cijene.
Rast kamata svjetskih banaka poslije pandemije imao je veći utjecaj na švedsku ekonomiju od nekih drugih. Razlog za ovo je veliki procenat kredita s fiksnim kamatnim stopama.
Domaćinstva su smanjila potrošnju, gradnja je usporila, a kompanije koje se bave nekretninama se bore da otplaćuju dug koji dospijeva.
Poslije četiri uzastopna kvartala pada, sada su porasle nade da će švedska privreda uz niže kamatne stope početi da se oporavlja kasnije ove godine.