.webp){kind=icon}
Njemačka bi mogla trpjeti posljedice ako Evropska unija uvede dodatne uvozne carine na električna vozila proizvedena u Kini, a svaka protekcionistička mjera rizikuje osvetu, prema riječima ministra saobraćaja te zemlje.
"Njemačka ekonomija zavisi od otvorenih tržišta", rekao je Volker Wissing u intervjuu za Bloomberg TV. "Treba da garantujemo ravnopravan tretman, ali putem subvencija ili poreza."
Evropska komisija je prošlog mjeseca objavila da je otvorila istragu o navodnim subvencijama koje je kineska vlada dodijelila kompanijama Tesla Inc, BYD Co. i drugim lokalnim proizvođačima automobila kako bi proizvodili i izvozili baterijske električne automobile. Očekuje se da istraga, koja također uključuje BMW AG i druge zapadne proizvođače automobila koji izvoze električna vozila proizvedena u Kini u EU, traje otprilike godinu dana i ona može kao posljedicu imati uvođenje dodatnih uvoznih taksi Brisela.
Kaznene carine imaju potencijal da eskaliraju ka recipročnim mjerama, koje bi mogle štetiti BMW-u, VW-u i Mercedes-Benzu, koji svi računaju Kinu kao svoje najveće tržište. Izvršni direktor kompanije Mercedes-Benz Ola Källenius, čiji je S-Class najprodavaniji luksuzni automobil u Kini, prošlog mjeseca se suprotstavio zaštitnim mjerama, istaknuvši da su otvorena tržišta ključna za zdravu konkurenciju.
Kina podržava lokalne proizvođače električnih vozila subvencijama za prodaju i proizvodnju vozila, kao i pristupom zemljištu i jeftinim zajmovima. Brige u vezi s utjecajem jeftinijih, tehnološki naprednijih električnih vozila na evropsko tržište su rasle u posljednjih nekoliko mjeseci, što bi posebno moglo naškoditi proizvođačima vozila za šire tržište poput Volkswagena, Stellantisa i Renaulta.
Bloomberg
Wissing, koji vodi Ministarstvo saobraćaja Njemačke od 2021. godine, također podržava uvođenje takozvanih sintetičkih goriva za različite industrije. Ranije ove godine, njemačko lobiranje za uključivanje e-goriva u regulativu EU kako bi se efikasno zabranila prodaja vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine gotovo je ugrozilo novi zakon.
Iako je e-gorivo još uvijek nedostupno u velikim količinama, Wissing odbacuje ideju da bi avio i brodarska industrija trebalo da imaju prioritetni pristup, čak i ako nemaju pristup baterijskoj tehnologiji, tvrdeći da se distribucija može prepustiti tržištu.
Konkurencija za goriva koja su klimatski neutralna otežat će ambiciozni cilj avioindustrije da postane neutralna po emisijama ugljika do 2050. godine. Airbus SE radi na avionu koji koristi vodonik kao pogonsko gorivo, a avio kompanije dodaju sve više održivog goriva za avijaciju - SAF, iako mnogi tvrde da ga nema dovoljno, što ga čini skupim izvorom goriva koji će neizbježno podizati cijene avionskih karata.
"Razmatrati gdje bi trebalo zabraniti upotrebu e-goriva nije ispravan pristup", rekao je Wissing.
