.webp){kind=icon}
Italijanska vlada planira da usvoji mjere u vezi sa problematičnim kreditima (engl. nonperforming loan - NPL) do kraja ove godine, što je dio napora koje sprovodi premijerka Giorgia Meloni da pomogne porodicama i firmama pogođenim rastom kamatnih stopa.
Administracija Meloni traži način da zaključi usvajanje novog zakonskog okvira koji bi pojedincima i malim korporativnim zajmoprimcima dozvolio da otplate dugove koji su u prethodnim godinama narasli za dio njihove nominalne vrijednosti, navode izvori upoznati sa situacijom koji su tražili da ostanu neimenovani dok plan ne bude odobren.
Međutim, novi zakon mogao bi dalje da poremeti zajmodavce i međunarodne investitore u zemlji pogođenoj iznenadnom odlukom o porezu na ekstradobit banaka. Investitori su zabrinuti zbog mogućnosti da bi ove mjere mogle da zbrišu njihove povrate i ugroze italijansko tržište NPL-ova.
"Naš cilj je da pomognemo što većem broju ljudi i firmi da izađu iz problematičnih kredita, vrate stara dugovanja i vrate se na posao", rekao je za Bloomberg News ministar industrije Adolfo Urso.
Izvor: Izvještaj kompanije Banca Ifis o NPL-ovima za septembar 2022; podaci za 2022, 2023. i 2024. su procjene
Zakonodavci bliski Meloni dali su krajem prošle godine ovaj prijedlog, koji je potom nastavio da zagovara Urso. Opozicioni zakonodavci predstavili su odvojeni zakonski akt u vezi sa ovim slučajem. I dok se parlament priprema da razmotri ove mjere sljedećeg mjeseca, vlada bi mogla da ubrza proces usvajanja, uključujući prijedlog zakona u jednu od svojih predstojećih uredbi, navode izvori.
Kako pokazuje odluka o dodatnom oporezivanju banaka usvojena ranije ovog mjeseca, zakonodavci premijerke Meloni traže način da srežu profite koje su ostvarivali igrači u finansijskom sektoru, pokazuje tekst nacrta zakona. Investitori u NPL-ove, često međunarodni, otkupili su ova dugovanja u dramatičnim okolnostima i "spekulišu o dvostrukim slabostima" banaka i zajmoprimaca, praveći "lihvarske marže" koje su "iskreno nedopustive", navodi se u nacrtu.
Pravila o otkupu
Investitori uglavnom kupuju zajmove u okviru portfelja ili ih spajaju u sekjuritizacije (proces transformacije nelikvidne finansijske aktive banke u utržive hartije od vrijednosti, prim. prev.), često sa državnom garancijom, za djelić njihove nominalne vrijednosti. Problematični krediti, poput pozajmica preko kreditnih kartica, mijenjaju vlasnika za manje od 10 odsto njihove vrijednosti, dok dugovi u sektoru nekretnina i ostali dugovi podržani imovinom mogu dostići više cijene.
Novi zakon će omogućiti italijanskim zajmoprimcima sa dugovima nižim od 25 miliona evra (27 miliona dolara) koji su postali problematični između 2015. i 2021. da ih otkupe od fondova koji su ih otkupili od domaćih zajmodavaca prije kraja prošle godine. Prema predlogu stranke Meloni, o kome su prvo pisali italijanski mediji uključujući dnevni list La Republica, dužnici bi plaćali premiju od 20 odsto na cijenu transakcije.
"Predloženi zakon ograničava maksimalnu stopu naplate za najbolje kredite, dok će za kredite u kojima je stopa naplate niska ostati nepromijenjena - što utiče na opravdanost njihovih investicija", rekao je Georgio Consoli, partner u pravnoj firmi Chiomenti.
"Dokle god postoji nesigurnost u vezi sa pravilima, fondovi će vjerovatno prestati sa ulaganjima, banke će naići na teškoće prilikom prodaje NPL-ova i to može uticati i na njihovu sposobnost da izdaju nove kredite", rekao je Consoli.
Mjera bi bila još jedan udar za italijansko tržište NPL-ova, koje je privlačilo veliki broj međunarodnih kupaca još od 2015. Međunarodni fondovi trošili su milijarde evra kako bi otkupili problematične kredite u vlasništvu italijanskih banaka u posljednjih osam godina, omogućavajući im da napuste teško naplative pozicije i istovremeno daju nove pozajmice.
To je pomoglo da se izloženost italijanskih kreditora nenaplativim kreditima smanji sa 341 milijarde evra na kraju 2015. na 58 milijardi evra u martu ove godine, pokazuju izvještaji PricevaterhouseCoopersa.
Izvor: PricewaterhouseCoopers
Zakon bi mogao da utiče i na garancije koje je dala država kako bi bankama pomogla da smanje dugovanja za 110 milijarde evra. U okviru takozvanog GACS programa, banke su u mogućnosti da povežu svoje problematične kredite u hartije od vrijednosti za prodaju, dok kupuju državne garancije za najmanje rizične dijelove kako bi ih učinile privlačnijim investitorima.
"U trenutnoj formi, novi zakon će neizbježno opteretiti GACS, iako je teško kvantifikovati taj udar", rekao je Consoli.
- U pisanju teksta pomogli Chiara Albanese i Tiago Ramos Alfaro.
