Manje od tri sedmice prije pokretanja niza povećanja kamatnih stopa, Evropska centralna banka brusi svoje planove kako spriječiti paniku na tržištima državnih obveznica.
Prva linija odbrane od dužničke krize slične onoj koja je pogodila eurozonu prošle decenije postala je aktivna u petak. Novi instrument za izbjegavanje takozvane fragmentacije - neopravdanih skokova prinosa država članica - trebao bi uskoro biti uveden kako bi se ECB-u omogućilo da odgovori na rekordnu inflaciju.
Ponovno ulaganje obveznica
Dvosmjerna strategija centralne banke podrazumijeva i ponovno ulaganje obveznica iz razdoblja pandemije. ECB je odlučna uvjeriti ulagače prije početka povećanja kamata da je ozbiljna u pogledu osiguravanja uredne normalizacije monetarne politike. To će funkcionirati na način da će ECB preusmjeriti prihode od duga koji dospijeva iz portfelja od 1,7 biliona eura (3,3 biliona KM) koji je akumulirao tokom krize Covid-19 u ranjive zemlje poput Italije, gdje su prinosi skočili prošlog mjeseca.
Svaki mjesec ističe u prosjeku 17 milijardi eura (33,2 milijardi KM) obveznica iz Pandemic Emergency Purchase Programme (PEPP). Otprilike 12 milijardi eura (23,4 milijarde KM) dolazi od jačih nacija i može se iskoristiti za pomoć onima koje se bore.
ECB zasad dopušta široku slobodu u raspoređivanju sredstava. Rečeno je da je podijelila zemlje na donatore - uključujući Njemačku, Francusku i Holandiju, primatelje - koji se sastoje od Italije, Grčke, Španije i Portugala, i neutralne.
Stroža pravila o tome ko dobiva šta tek mogu uslijediti, određena veličinom i brzinom bilo kakvih promjena u prinosima. Grčka, čiji dug ne ispunjava uvjete za redovni program kvantitativnog popuštanja, mogla bi dobiti prevelik udio ako bude potrebno.
Predviđeno je da reinvestiranja u PEPP traju do 2024., iako se taj rok može produžiti. Učitavanje unaprijed, dodjeljivanje sredstava prije dospijeća vrijednosnih papira, za sada nije dopušteno.
Bloomberg
Instrument protiv fragmentacije
Instrument će ponuditi trajnije rješenje koje će omogućiti ECB-u da podigne stope prema potrebi u monetarnoj uniji u kojoj se fiskalne politike razlikuju."Osigurat ćemo da se očuva uredan prenos našeg političkog stajališta u cijelom europodručju", rekla je predsjednica Christine Lagarde u junu.
Državne obveznice će se kupovati kada se smatra da su prinosi država članica porasli na način koji nije opravdan njihovim ekonomskim osnovama.
U toku je izrada prijedloga koje će Upravno vijeće "razmotriti" na sastanku od 20. do 21. jula. Formulacija ostavlja otvorenu mogućnost odgode odluke ako se radnja ne smatra hitnom ili je potrebno više posla.
Dužnosnici žele oslonac s maksimalnom snagom - tako da se možda nikada neće koristiti, poput programa stvorenog uz obećanje bivšeg predsjednika ECB-a Marija Draghija iz 2012. da će učiniti "šta god je potrebno" za spas eura. Rezultat bi mogao biti plan koji je neograničene veličine.
Sada već nepostojeći Program tržišta vrijednosnih papira iz 2010. nije uspio obuzdati dužničku krizu u regiji — djelomično zato što je imao ograničenja.
Bloomberg
Budući da su ostali monetarni poticaji sada uklonjeni, ECB svojom najnovijom inicijativom želi izbjeći povećanje ponude novca. To može učiniti ili putem takozvanih operacija apsorbiranja likvidnosti — gdje banke primaju kamate za parkiranje novca u centralnoj banci na određeno vremensko razdoblje; ili, prodajom drugih obveznica u svom portfelju — poput onih ključnih zemalja poput Njemačke.
Vjerovatno će biti priloženi nizovi kako bi se izbjegle optužbe da ECB direktno finansira vlade, iako će vjerovatno biti manje strogi nego u Draghijevom planu direktnih monetarnih transakcija iz 2012., koji je zahtijevao programe spašavanja koje nijedna vlada nije bila voljna zatražiti.
Uvjeti mogu uključivati ispunjavanje ciljeva i prekretnica navedenih u planu Evropske unije za oporavak od pandemije, pridržavanje određenih fiskalnih pravila ili oboje. Komplikacija je u tome što su pragovi bloka trenutano suspendirani, a neki dužnosnici ECB-a su oprezni u pogledu prosuđivanja nacionalne fiskalne politike.
Pravna pitanja koja utiču na oboje
Suočeni s tužbama u vezi s ranijim programima ECB-a, odlučeno je da su kupovine imovine u nadležnosti centralne banke djelomično zato što su bile ravnomjerno raspoređene u cijeloj regiji — nešto što ovdje ne bi bio slučaj.
Kreatori politike već su naglasili da će šta god odluče biti proporcionalno, fokusirajući se na termin koji je njemački ustavni sud upotrijebio kada je osporio ECB-ov plan QE iz 2015.
To znači da će se svaka odbrana vjerovatno graditi oko argumenta da je kupovina obveznica neophodna kako bi ECB ispunio svoj primarni cilj — očuvanje stabilnosti cijena u cijeloj eurozoni.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...