text size
Siemens AG će u četvrtak predstaviti novu investiciju u Njemačkoj, što kancelar Olaf Scholz želi da iskoristi kao dio svojih napora da preokrene egzodus kapitala iz najveće evropske privrede i rastuću deindustrijalizaciju.
Scholz će se pojaviti u glavnom Simensovom pogonu u Erlangenu u Bavarskoj, sa izvršnim direktorom Rolandom Buschom, koji će predstaviti njemački dio globalnog investicionog plana od dvije milijarde evra (2,2 milijarde dolara) za proširenje visokotehnološke proizvodnje.
Lider socijaldemokrata i njegova vladajuća koalicija u Berlinu pokušavaju da odgovore na upozorenja lobističkih grupa o dugoročnijim izgledima za proizvodnju, jer visoke cijene energenata, nedostatak kvalifikovanih radnika i subvencije u SAD i Aziji rizikuju da naruše njihovu industriju. Više od 135 milijardi evra investicija otišlo je iz Njemačke prošle godine, dok je stiglo samo 10,5 milijardi evra - produbljujući "alarmantan" trend, upozorio je Njemački ekonomski institut u nedavnom izvještaju.
Poteškoće se osjećaju u većem dijelu njemačke industrije. Hemijski gigant BASF AG zatvorio je nekoliko energetski intenzivnih fabrika u Ludvigshafenu. Istovremeno, jeftinija energija i unosne subvencije zelene tehnologije u SAD dovele su Evropu u defanzivu da zaštiti investicije proizvođača automobila i baterija kao što su Stellantis NV i Northvolt AB.
Scholzu Siemensova investicija nudi prijeko potreban primjer Njemačke kao destinacije za kompanije nove generacije. Nekada fokusiran na opremu, Siemens je inovirao svoje poslovanje tako da se usredsredio na ono isplativije, kao što su uređaji za automatizaciju fabrika i pametnu infrastrukturu kako bi pomogli industrijskim kupcima da smanje svoj ugljenični otisak. Ta promjena im je donijela profit posljednjih godina.
Fabrika u Erlangenu je najveća Siemensova na svijetu. Pored toga što je sedište za istraživanje i razvoj, administrativni centar je i za proizvodnju dijelova za vozove, rješenja za mobilnost i pametnu infrastrukturu. Tamo je takođe sjedište izdvojenog odjeljenja za medicinsku opremu Siemens Healthineers, gdje proizvodi uređaje za medicinsko snimanje. Siemens je već najavio da će oko 2030. godine pretvoriti nekadašnje istraživačke centre u bavarskom gradu u kampus od 540.000 kvadratnih metara za više od 20.000 zaposlenih.
Bloomberg Kompanije sele novac iz Njemačke
Od svog globalnog investicionog plana od dvije milijarde evra, Siemens je već namijenio 340 miliona evra za fabrike u Singapuru i Kini i oko 200 miliona evra za proširenje proizvodnje željeznica u SAD. To znači da će investicija u Erlangenu vjerovatno biti skromna u poređenju sa ostalima koje je Sholz promovisao.
Kancelar je u junu prisustvovao ceremoniji potpisivanja ugovora sa kompanijom Intel za izgradnju fabrike poluprovodnika vrijedne 30 milijardi evra u Magdeburgu – projekat koji je uključivao oko 10 milijardi evra njemačkih subvencija. Infineon Technologies AG je u maju ugostio Scholza kako bi otvorio fabriku čipova od pet milijardi evra u Drezdenu. I u februaru, Scholz se sastao sa poslovnim i političkim liderima u Sarlandu kako bi proslavio ugovor vrijedan tri milijarde dolara između dobavljača automobila ZFFriedrichshafen i američkog proizvođača poluprovodnika Wolfspeed Inc za proizvodnju čipova za električna vozila.
U međuvremenu, njemački ministar finansija Christian Lindner planira niz mjera osmišljenih da podstakne ulaganja malih i srednjih preduzeća, navodi se u vladinom dokumentu koji je objavljen u srijedu.
Plan, za koji vlada procjenjuje da će olakšati poresko opterećenje kompanijama i domaćinstvima za oko šest milijardi evra godišnje, uključuje subvencije koje su dio plana vladajuće koalicije za pomoć kompanijama da ubrzaju proces smanjenja emisije ugljen-dioksida.
Istovremeno, Lindner se zalaže da konsoliduje finansije savezne vlade nakon što su pozajmili rekordne iznose za finansiranje potrošnje kako bi ublažili uticaj pandemije kovida 19 i energetske krize.
Industrijska proizvodnja u Njemačkoj je i ove godine nastavila da pada, a time i povjerenje investitora. Među političkim liderima i rukovodiocima raste zabrinutost da je privredi potrebno više vremena nego što su očekivali da se oporavi od zimske recesije.
.webp){kind=icon}
