Ekonomski zamah u eurozoni gotovo se zaustavio u junu, signalizirajući kraj oživljavanja bloka koje je demonstrirao nakon zimske krize.
Indeks menadžera nabave, koji je sastavio S&P Global, pao je na petomjesečni najniži nivo od 50,3, dok su analitičari procjenjivali da će iznositi 52,5. Pad je predvodila Francuska, koja je pogođena štrajkovima, iako su njemačke tvornice koje se suočavaju s problemima imale ulogu.
Euro je zadržao pad od 0,9 posto na 1,0857 dolara, dok su njemački dvogodišnji prinosi — među najosjetljivijima na promjene u monetarnoj politici — pali najviše u sedam sedmica, za 11 baznih bodova, na 3,11 posto. Tržišta novca ublažila su opklade na povećanje kamata, odredivši da će kamatna stopa na depozite dosegnuti vrhunac ispod četiri posto do kraja godine. To je u poređenju s opkladama na terminalnu stopu od 4,07 posto u četvrtak.
Aktivnosti u eurozoni gotovo su zastale u junu/Bloomberg
Iako je eurozona možda učinila dovoljno da izađe iz blage recesije od koje je patila između oktobra i marta, S&P je upozorio da su porasle šanse da se ta situacija protegne u predstojeće tromjesečje - posebno jer Evropska centralna banka nastavlja povećavati kamate stope.
"Čak i ako naš osnovni scenarij blagog pozitivnog rasta eurozone u drugom tromjesečju i dalje postane stvarnost, silazni trend u kompozitnom PMI-ju ukazuje na tešku drugu polovicu godine jer se kompanije u svim sektorima suočavaju s pogoršanjem knjiga narudžbi", rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist Hamburške komercijalne banke.
Proizvodnja je ostala "glavno područje slabosti" u junu, iako je ekspanzija uslužnog sektora "naglo usporila" jer je nedavni oporavak potrošnje izgubio zamah.
Međutim, razočaravajuće podatke o aktivnosti pratilo je "značajno hlađenje inflatornih pritisaka", navodi S&P. Kaže se da su ulazni troškovi rasli najsporije od decembra 2020., a da su prodajne cijene robe i usluga porasle najslabijom stopom od marta 2021.
To će pružiti nadu ECB-u, koji se bliži kraju svoje historijske kampanje povećanja kamatnih stopa, ali je nedavno nagovijestio da bi povećanja možda trebala trajati i nakon krajnjeg datuma u julu koji većina ekonomista određuje.
"Kad bi ECB morala kontrolirati samo cijene robe, onda bi Frankfurt nazdravio kraju inflacije", rekao je De la Rubia. "Ali u važnijem dijelu ekonomije, sektoru privatnih usluga, cijene nastavljaju rasti i zato se temeljna stopa inflacije tako sporo smanjuje".
Šta Bloomberg Economics kaže...
"ECB je i dalje fokusiran na povišenu temeljnu inflaciju, mjerač koji ističe više od ostalih, a usporavanje rasta vjerovatno neće spriječiti njeno ponovno povećanje. Očekujemo dva posljednja povećanja kamatnih stopa od 25 baznih bodova u julu i septembru, čime će depozitna stopa biti četiri posto", kazao je David Powell, viši ekonomist za eurozonu.
PMI očitanja ranije su pokazala smanjenje za Francusku i gubitak zamaha za Njemačku.
Brojke za UK, Japan i Australiju otkrile su sporiji rast, a očekuje se da će podaci iz SAD-a pokazati sličan trend.
.webp){kind=icon}