Europska komisija (EK) je u svojim proljetnim prognozama podigla očekivanja rasta gospodarstva Europske unije (EU) i eurozone za ovu godinu, ali i prognoze inflacije za eurozonu.
Tako se ove godine u cijelom EU-u očekuje rast od jedan posto u odnosu na 0,8 posto iz zimske prognoze te za 2024. godinu rast od 1,7 posto prema ranije očekivanih 1,6 posto.
U eurozoni je također došlo do blage korekcije naviše, pa se rast ove godine očekuje na 1,1 posto te u idućoj 1,6 posto.
Upornost temeljne inflacije dovela je do toga da se za eurozonu ove godine očekuje inflacija od 5,8 posto koja bi onda pala na 2,8 posto u 2024. Ranija je prognoza bila 5,6 posto u ovoj i 2,5 posto u idućoj godini.
Kad je riječ o Hrvatskoj, EK očekuje da će gospodarstvo ove godine rasti 1,6 posto s ubrzanjem na 2,3 posto u 2024. Prosječna bi inflacija ove godina trebala iznositi 6,9 posto i onda pasti na 2,2 posto u idućoj godini.
Također se nakon viška u proračunu od 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) prošle godine, u ovoj godini očekuje manjak od 0,5 posto koji bi onda u 2024. dalje narastao na 1,3 posto BDP-a. Javni dug nastavit će padati sa 68,4 posto BDP-a prošle godine na 63 posto na kraju ove i 61,8 posto u 2024. godini.
U prvom kvartalu, prema preliminarnoj procjeni, BDP je u eurozoni rastao 0,1 posto, a u cijelom EU-u 0,3 posto.
Prognoze rasta u 2023.
EK napominje da, unatoč kontinuiranom padu opće stope inflacije posljednjih mjeseci i snažnom smanjenju cijena energije, temeljna inflacija pokazuje veliku otpornost, pa je u ožujku došla na povijesno najviših 7,6 posto godišnje.
"Ipak, očekuje se da će postupno i ona padati kako profitne marže apsorbiraju pritiske na rast plaća i kako se financijski uvjeti postrožuju. Travanjski preliminarni podaci pokazuju marginalni godišnji pad temeljne inflacije. Na godišnjoj razini, očekuje se prosječna temeljna inflacija od 6,1 posto koja bi onda pala na 3,2 posto u 2024. godini", objavio je EK.
Stopa nezaposlenosti u EU-u bi ove godine trebala ostati na malo iznad šest posto nakon što je u ožujku pala na rekordno niskih šest posto.
"Rast plaća je ubrzao od početka 2022. godine, no ostao je ispod razine inflacije. Očekuje se daljnji rast plaća zbog manjka radne snage, rasta minimalnih plaća u nekim zemljama i pritiska zaposlenika da vrate izgubljenu kupovnu moć", kaže EK.
Temeljna inflacija se ne predaje tako lako
Prosječni javni dug u EU-u bi iduće godine trebao pasti na ispod 83 posto BDP-a, odnosno 90 posto u eurozoni. No, EK napominje da postoji velika heterogenost u tom smislu među pojedinim zemljama članicama.
U proljetnom izvješću se ističe da postoje negativni rizici za sadašnje ekonomske prognoze zbog moguće uporne temeljne inflacije i posljedične snažnije reakcije monetarne politike, a eventualni novi stresovi na financijskim tržištima mogu pojačati averziju prema riziku i pogoršati dinamiku kreditiranja.
Ekspanzivne fiskalne politike mogu poticati inflaciju i biti u suprotnosti s djelovanjem monetarne politike, a ostaju moguće i globalne prijetnje u obliku problema u bankovnom sektoru ili geopolitičkih tenzija.
No povoljan razvoj cijena energije doveo bi do snažnijeg pada opće stope inflacije.
.webp){kind=icon}
