Evropska centralna banka (ECB) će zadržati kamatne stope na maksimalnom nivou duže nego što se ranije mislilo, jer bazni inflatorni pritisci i dalje postoje, predviđaju ekonomisti koje je anketirao Bloomberg.
Prvo smanjenje stope na depozitne olakšice (za koju se još uvijek predviđa da će na vrhuncu iznositi 3,75 odsto) sada se očekuje u drugom kvartalu 2024. godine, pokazalo je istraživanje provedeno od 5. do 11. maja. U prethodnoj anketi ekonomisti su očekivali da će prvo smanjenje doći već u prvom kvartalu.
Taj scenarij prate i predviđanja da će bazna inflacija duže ostati visoka i da će krajem sljedeće godine iznositi 2,4 odsto, što je dosta iznad ciljanog nivoa od dva odsto. Bazna inflacija ne uključuje artikle čija se cijena često mijenja (poput hrane i energenata) i zbog toga je centralni bankari smatraju boljim pokazateljem kretanja cijena.
Rezultati pokazuju zabrinutost mnogih centralnih bankara zbog uporne prirode bazne inflacije. ECB je podigla svoju depozitnu stopu za 25 baznih poena na 3,25 odsto ovog mjeseca, obećavajući da će cijene zaduživanja dovesti na "dovoljno restriktivne nivoe" i zadržati ih tamo "koliko god da je potrebno" kako bi se rast cijena stavio pod kontrolu.
Neki zvaničnici su počeli da negiraju uvjerenja učesnika na tržištu da bi stope mogle biti snižene već sljedećeg proljeća. Šef letonske centralne banke Martins Kazaks u prošlonedjeljnom intervjuu rekao je da su takve procjene "umnogome preuranjene".
On i drugi kažu da povećanja od četvrtine procentnog poena u junu i julu (što predviđa i većina analitičara) možda neće biti dovoljna za konačan poraz inflacije. Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel u petak je rekao da će ECB možda morati da nastavi da pooštrava politiku "i nakon ljetne pauze".
Tvrdoglavi bazni pritisci mogli bi da natjeraju druge bankare da razmišljaju u tom smjeru. Članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel rekla je da bi stope trebalo da nastave da rastu "sve dok ne budu postojali znaci da bazna inflacija takođe stabilno pada".
Ekonomisti i dalje očekuju postepeni ekonomski oporavak u evrozoni, pri čemu će se stopa ekspanzije povećavati do 0,4 odsto do druge polovine sljedeće godine.