Stigao je definitivni kraj velike revolucije u digitalnom svijetu, metaverzumu. Meta (bivši Facebook) gasi VR (eng. virtual reality) verziju Horizon Worlds, društvene platforme virtualne stvarnosti koja je najavljivana kao nositelj sljedeće faze u razvoju interneta. Iako je najavljeno da će zadnje svjetlo biti ugašeno 15. lipnja, na molbu korisnika platforma će ostati uključena u doglednoj budućnosti, ali u njoj se ništa više neće moći mijenjati. Ostat će svojevrstan digitalni spomenik jednom od najgorih poslovnih predviđanja u novijoj povijesti.
Revolucija s metaverzumom, čiji je glavni promotor bio Mark Zuckerberg, nikada nije ispunila grandiozne najave. 2021. je planirano da će kroz sljedeće desetljeće metaverzum dosegnuti milijardu korisnika, preko njega se provoditi stotine milijardi dolara digitalne trgovine, i da će podržavati milijune poslova.
Planovi o "novom poglavlju interneta" su se pokazali spektakularno promašenima. Potrošeno je više od 90 milijardi dolara, deseci milijuna sati rada potencijalno visoke dodane vrijednosti (u konačnici nerealizirane), a rezultat je proizvod koji nikada nije pronašao tržište. Ne radi se samo o financijskom gubitku za Metu, nego i o ogromnom oportunitetnom trošku angažiranja golemih količina talenta i kapitala kroz posljednjih pet godina.
Veliki ciljevi
Cijela situacija bi se mogla otpisati kao samo još jedan propali poslovni projekt, iako jako skup, kakvi su uobičajeni u korporativnom svijetu. Nitko ne može biti u pravu uvijek, makar se zvao Mark Zuckerberg. Ali metaverzum nije bio samo još jedan projekt. Trebao je biti novi temelj poslovanja Mete.
U "Pismu osnivača" objavljenom 28. listopada 2021. Mark Zuckerberg najavljuje prebacivanje fokusa s Facebooka na metaverzum. "Ali svi naši proizvodi, uključujući i naše aplikacije, sada dijele novu viziju: pomoći oživjeti metaverzum…Od sada ćemo biti metaverzum-prvo, a ne Facebook-prvo…Posvećujem našu energiju ovome", jasno su definirani dugoročni ciljevi.
Gledajući unazad Zuckerbergovi planovi oko metaverzuma su bili zaista megalomanski. Trebala je to biti zaista virtualna stvarnost koja će biti tijesno povezana s stvarnim svijetom. Ljudi bi u njoj radili sa svojim "avatarima" kao u stvarnom svijetu, "gradile" bi se nekretnine i s njima trgovalo. Sve osim hrane i vode za biološko održavanje je trebalo biti dostupno korisnicima: od koncerata i sportskih događaja pa sve do digitalne valute kojom se može trgovati (u početku se htjelo povezati s kripto valutama).
Očekivanja o rastu metaverzuma su se brzo počela širiti izvan Mete i tehnološkog svijeta. INTERPOL, de facto međunarodna policija, je u listopadu 2022. pokrenuo policijski metaverzum namijenjen obuci i suradnji policijskih službenika diljem svijeta. Kao razlog je navedeno da će do 2026. četvrtina ljudi u njemu provoditi najmanje sat vremena dnevno.
Metaverzum stvara ogromne gubitke
Očekivanja su se pokazala spektakularno pogrešnima. Reality Labs, kompanija unutar Meta zadužena za metaverzum, iz kvartala u kvartal nakuplja sve veće gubitke. U zadnjem kvartalu 2025. su iznosili šest milijardi dolara, a na razini cijele godine 20 milijardi dolara. Iako Meta ostvaruje više nego dovoljne prihode u drugim segmentima, grupirano u financijskim izvješćima pod "Family of Apps", što uključuje Facebook, Instagram, Messenger i WhatsApp, gubici koje ostvaruje Reality Labs se jednostavno više nisu mogli ignorirati.
Na vrhuncu metaverzum manije je između petine i četvrtine svih zaposlenih u Meti radilo u Reality Labs. Između 2020. i 2022. je Meta drastično povećala broj zaposlenih, s otprilike 58,5 tisuća na 86,5 tisuća, od čega u Reality Labs s 10 na 17 tisuća. Otrežnjenje se dogodilo 2023., kada se otpušta oko 11 tisuća zaposlenih zbog neispunjenih očekivanja o velikom prelazu ljudi na Internet i drastičnom rastu internetske trgovine.
"Na početku pandemije covida svijet se brzo preselio online, a rast e-trgovine doveo je do iznimno snažnog rasta prihoda. Mnogi su predviđali da će to biti trajno ubrzanje koje će se nastaviti i nakon završetka pandemije. I ja sam to mislio, pa sam donio odluku da značajno povećamo naša ulaganja. Nažalost, stvari se nisu odvile onako kako sam očekivao.", napisao je Mark Zuckerberg u pismu zaposlenicima Mete u kojem je najavio veliki val otkaza.
Čak i u tim vremenima Zuckerberg je nastavio vjerovati u veliku metaverzum revoluciju, pa je broj zaposlenih u Reality Labs manje smanjen nego u ostatku Mete. 2023. se svaka četvrta osoba zaposlena u Meta odnosila na Reality Labs, koji je stvarao između 3,74 i 4,65 milijardi dolara gubitaka kvartalno.
Bijeg iz multiverzuma u umjetnu inteligenciju
Burza je u početku bila optimistična glede Zuckerbergovog plana da se fokusira na metaverzum. Mnogi su ciljali na rani ulazak u "sljedeću stvar" i ulagali na temelju vizije. Hype su stvarali mnogi. Kompanija specijalizirana za kripto ulaganja, Grayscale, je metaverzum opisala kao "tržišnu priliku vrijednu bilijun dolara". Klasična faza ulaganja u narativ i obećanja, a ne u rezultate.
Gubici koje je stvarao Reality Labs su postali očiti do 2022., do kraja koje cijena dionice Mete pada na manje od 150 dolara, iako je u godinu ušla s cijenom većom od 300 dolara po dionici. Gubitci na metaverzumu nisu bili jedini razlog, ali su bili važan.
Od 2023. cijena dionice Meta opet raste jer su troškovi stavljeni pod kontrolu (veliko otpuštanje) a tradicionalni izvori prihoda počeli rasti. Napravljen je i narativni zaokret. Zaboravilo se na ideju potpunog fokusiranja na metaverzum i prebacilo na gradnju narativa o uvođenju umjetne inteligencije. Iako su gubici Reality Labs nastavili rasti, prihodi od core poslovanja su rasli brže.
Plan da se umjetna inteligencija iskoristi za efikasnije oglašavanje, predviđanje kupnji, stvaranje reklama putem umjetne inteligencije, rast angažiranosti korisnika itd. Čak i da pomaci ne budu veliki, zbog same količine korisnika i mala poboljšanja znače milijarde dolara novih prihoda. U suštini Meta ne planira prodavati umjetnu inteligenciju, nego je iskoristiti za rast efikasnosti postojećeg glavnog izvora prihoda; oglašavanja.
I najveće greške se mogu zaboraviti
Na neki način je impresivno to što je Zuckerberg htio sasvim preokrenuti poslovni model Mete, u tome nije uspio i pri tom potrošio desetke milijardi dolara te desetke milijuna radnih sati visoko kvalificiranog radnog kadra, a ta pogrešna procjena nije dovela do ozbiljnijeg poremećaja u poslovanju. Sve skupa se dobrim dijelom zaboravilo, pa ni potpuno odustajanje od metaverzuma nije izazvalo veću medijsku "buku".
To pokazuje koliko je pozicija Mete u svom tržišnom segmentu dominantna, ali i kako promjena narativa može spasiti imidž. Umjesto da se o Meti i Zuckerbergu govori u kontekstu sasvim promašene poslovne odluke, prebacivanje narativa na umjetnu inteligenciju je prebacilo i fokus investitora. Čak i dok su gubici pokušaja stvaranja multiverzuma rasli, bili su zanemareni zbog rasta prihoda iz core poslovanja i novog narativa o transformirajućoj ulozi AI ulaganja. Meta nije uspjela ostvariti metaverzum, ali je uspjela uvjeriti tržište da taj neuspjeh nije ni važan.
.webp){kind=icon}
