.webp){kind=icon}
Od rujna 2021. do siječnja ove godine članice Europske unije (EU) rasporedile su 681 milijardu eura kako bi ublažile udar energetske krize, Britanija 103 milijarde eura, a Norveška 8,1 milijardu eura. Najveći iznos po stanovniku izdvojili su Luksemburg, Danska i Njemačka, navedeno je u analizi think-tanka Bruegel, objavljenoj u ponedjeljak.
Rezervirani iznos je za 12,2 posto veći, odnosno popeo se na 792 milijarde eura u odnosu na Bruegelova predviđanja iz studenoga. Nakon Njemačke, koja je najviše potrošila, gotovo 270 milijardi eura, slijede Britanija, Italija i Francuska, koje su pojedinačno izdvojile nešto manje od 150 milijardi eura. Većina država EU potrošila je tek djelić tog iznosa.
Proračunska potrošnja EU na ublažavanje posljedica energetske krize time se približila fondu EU za oporavak od pandemije COVID-19 od 750 milijardi eura.
Većinu iznosa vlade su usmjerile u ograničenje maloprodajnih cijena energije, poput smanjenja PDV-a na benzin ili ograničenja maloprodajnih cijena struje, stoji u analizi Bruegela. U think-tanku smatraju kako se ta dinamika mora promijeniti jer državama ponestaje fiskalnog prostora.
"Umjesto mjera kojima zapravo subvencioniraju potrošnju fosilnih goriva, vlade bi se sada više trebale okrenuti mjerama potpore primanjima dvaju najnižih kvintila u distribuciji dohotka i strateškim sektorima gospodarstva", rekao je istraživački analitičar Giovanni Sgaravatti.
