.webp){kind=icon}
Kako je već poznato, od 5. veljače Europska unija (EU) uvodi embargo na uvoz ruskih naftnih derivata, što, logično, otvara pitanje posljedica, ponajprije u kontekstu opskrbe i cijena na europskom tržištu.
Da stvar bude složenija, EU pokušava dogovoriti ograničenje cijene za izvoz ruskih naftnih prerađevina na druga tržišta, a prijedlog je da se za dizel postavi limit na 100 dolara za barel, a za derivate koji idu uz popust, poput loživog ulja, na 45 dolara za barel. Razgovori o tome nastavljaju se u petak.
Naravno, pitanje cijene ruskog dizela nije zanemarivo jer je cilj pronaći ravnotežu između dvaju suprotstavljenih ciljeva – ograničavanja financiranja ruskog proračuna i izbjegavanja nestašice na svjetskom, pa onda i europskom tržištu, kao i rasta cijena.
Je li i koliko zabrinutost zbog mogućeg rasta cijene i eventualne nestašice najproblematičnijeg derivata dizela opravdana?
Analitičari i naftni stručnjaci s kojima je razgovarala Bloomberg Adrija slažu se kako je teško išta konkretno predvidjeti, no da je moguće da problem na kraju ne ispadne tako velik s obzirom na to da se EU već duže vrijeme priprema za scenarij napuštanja Rusije kao glavnog dobavljača energenata.
Prema riječima Davora Šterna, EU bi mogao plaćati skuplje derivate, ako ništa, zbog skupljeg transporta s daljih destinacija. No, s druge strane, navodi kako dosad na tržištu nije bilo naznaka drastičnijeg burzovnog poskupljenja.
"Vjerojatno su trgovci u dugoj poziciji i možda neće biti nekog većeg skoka cijena. I blaga zima ide na ruku", objašnjava Štern.
Inače, on smatra kako je EU krivo krenuo u startu, kada je odlučio uvesti embargo, te da bi puno bolji put bio da se odmah išlo na ograničenje cijene.
"Kad bi Rusija isporučivala naftu i prerađevine po definiranim ograničenim cijenama, to bi još ranije smirilo burze", napominje Štern.
Evropska unija je prije rata gotovo pola svojih potreba za dizelom zadovoljavala uvozom iz Rusije, a i sada u tjednima prije embarga to je, prema posljednjim podacima, na nekih četvrtinu uvoza, što pokazuje da se zemlje članice do posljednjega trenutka pripremaju za prekid isporuke ruskog dizela.
Terminal JANAF-a u Omišlju
Rusija je, kako ističe Jasminko Umičević, do prije godinu dana bila najveći svjetski izvoznik nafte i naftnih derivata zajedno, a čak 60 posto ruskog proračuna puni se od izvoza nafte i plina, od čega je 80 posto opadalo na naftu i naftne derivate.
"Zamijeniti rusku naftu nije problem jer je ima dovoljno na Bliskom istoku. Također, benzin ne bi trebao predstavljati problem, no kod dizela je stvar neizvjesnija. Analitičari su podijeljeni u vezi s tim što nas očekuje, no ja mislim da nestašice derivata neće biti jer su cijene dosta visoke, što potiče opskrbu iz rafinerija u Kini i Indiji", kaže Umičević.
Inače, EU je već uveo ograničenje cijene na izvoz ruske nafte trećim zemljama, na 60 dolara po barelu, i Rusija je izvoz nafte po diskontnoj cijeni u velikoj mjeri preusmjerila na azijska tržišta, uključivo Indiju i Kinu.
Umičević smatra kako je, što se Hrvatske tiče, nezgodna situacija što jedina rafinerija u Rijeci, s obzirom na to da nafte ima dovoljno, ne radi upravo u trenucima ovakve neizvjesnosti s derivatima.
"Opasnost je kad nemate svoju preradu u trenucima krize", kaže.
Ina je proteklog mjeseca objavila kako je osigurala dovoljne količine derivata, pa tako i dizela, do početka ponovnog rada rafinerije u travnju.
Njemačka je dogovorila uvoz dizela iz Ujedinjenih Arapskih Emirata
Energetski analitičar Ivan Brodić slaže se da u opskrbi naftnim derivatima u Hrvatskoj ne bi trebalo biti problema do ponovnog pokretanja rafinerije, no problem može nastati ako veleprodajna cijena derivata naraste.
"Odredi li Vlada neku gornju cijenu, distributeri bi mogli nevoljko stavljati robu na tržište, što bi se moglo zakomplicirati, posebice u slučaju plavog dizela i njegove dostupnosti uslijed tržišne neravnoteže. Mislim da će goriva, odnosno dizela, biti i u Hrvatskoj i u EU, samo ostaje pitanje cijena", smatra Brodić.
Pritom napominje kako će u predstojećim tjednima i mjesecima više čimbenika biti važno.
"Pitanje je hoće li i na kojoj razini doći do usporavanja gospodarske aktivnosti, što onda može smanjiti potražnju. Ne znamo ni što će se dalje zbivati s rafinerijama i štrajkovima u Francuskoj. Odnos eura i dolara je bitan za cijene derivata u Europi, a trenutačno stvari stoje u prilog euru. Ima alternativnih dobavljača, pa je tako primjerice Kuvajt rekao da će opskrbljivati Europu dizelom. Ako embargo ipak dovede do smanjenih isporuka, to će se proporcionalno vidjeti na cijeni. U svakom slučaju, prognoze su nezahvalne", zaključuje Brodić.
