.webp){kind=icon}
Stopa inflacije u eurozoni u decembru se spustila na 9,2 posto s 10,1 posto, koliko je iznosila u novembru, pokazuju prve procjene Evropskog statističkog ureda (Eurostat).
Pad je veći od očekivanja analitičara, koji su za decembar prognozirali stopu inflacije od 9,5 posto. Ovo je ujedno i najniži nivo inflacije od augusta, a usporavanju rasta cijena najviše su pridonijeli jeftiniji energenti. Temeljna stopa inflacije, iz koje su isključene cijene energije i hrane, porasla je s 5 posto u novembru na 5,2 posto u decembru.
Godišnji rast cijena energije u odnosu na novembar smanjen je za 9,2 postotna boda, na 25,7 posto. Cijene hrane, alkohola i duhana porasle su na mjesečnom nivou za 0,2 postotna boda, na 13,8 posto, kao i cijene neenergetskih industrijskih proizvoda i usluga koje su na godišnjem nivou rasle za 6,4, odnosno 4,4 posto.
Najvišu inflaciju u eurozoni i dalje bilježe Latvija (20,7 posto) i Litva (20 posto). Najniža stopa inflacije u decembru zabilježena je u Španiji, gdje je iznosila 5,6 posto.
Šta hlađenje inflacije znači za kamatne stope?
Izvjesno je da će Upravno vijeće Evropske centralne banke (ECB) ove godine povećati ključne kamatne stope još najmanje dva puta. O visini isplata odlučivat će se od sastanka do sastanka, na temelju trenutnih podataka.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde upozorava da zahlađenje inflacije u decembru ne znači nužno da indeks potrošačkih cijena neće ponovo porasti u januaru. Centralni bankari s obje strane Atlantika stalno naglašavaju da je neophodno ublažiti neobuzdanu inflaciju - čak i po cijenu recesije, plitke ili duboke. Stoga nekoliko članova Vijeća guvernera ECB-a upozorava da će kamatne stope ECB-a još dugo morati ostati restriktivne.
"ECB će pomaknuti svoj fokus s ukupne stope inflacije na temeljnu inflaciju i rast plaća", rekao je za Bloomberg TV Carsten Brzeski, ekonomist u ING banci. "To će također biti argument kojim će ECB opravdati restriktivnu monetarnu politiku."
Analitičari Bloomberg Adrije vjeruju da će ECB u martu posljednji put povećati ključne kamatne stope koje će potom ostati nepromijenjene do kraja 2023. godine. Kvantitativno stezanje vjerovatno će biti jedan od glavnih poteza javne politike u predstojećim mjesecima, a ECB će također pomno pratiti situaciju viška likvidnosti u bankarskom sektoru.
"Višak likvidnosti u sistemu Evropske monetarne unije ubrzano se smanjuje, ali i dalje očekujemo da će u lokalnim sistemima ostati dovoljno neangažirane likvidnosti, što će spriječiti puno izraženiji rast kamatnih stopa", ocjenjuju naši analitičari.
