Promjena kalendara je vrijeme za novogodišnje odluke i nove početke. Nakon divlje vožnje prošle godine, novi početak ne bi naškodio Velikoj Britaniji.
Britanci su se 2022. oprostili od kraljice i dva premijera – a jedan od njihovih mandata nije trajao duže ni od svježine glavice zelene salate – a u novoj godini suočeni su s recesijom, visokim potrošačkim cijenama, rastućim troškovima zaduživanja, skupljim hipotekama i štrajkovima u nekoliko ključnih sektora, od zdravstva do transporta. Nove novčanice s likom novog kralja polako će ići u opticaj, što neće olakšati plaćanje računa za grijanje i struju.
Pored evropske energetske krize i visoke inflacije, koja je na Ostrvu nešto viša od deset posto, politički rizici u zemlji i inostranstvu prelit će se i u ovu godinu. Ekonomija je u većoj nevolji nego u mnogim evropskim zemljama i zbog utjecaja Brexita, odluke zbog koje se sve više građana kaje. Sporazum o izlasku iz Evropske unije (EU) stvara tenzije u Sjevernoj Irskoj, koja je sve više izolovana od ostatka kraljevstva, a Škotska ponovo – ili još uvijek – razmatra nezavisnost.
Bank of England
Nova slika na novčanicama
Poslije smrti kraljice Elizabete II osmog septembra njen sin Charles je preuzeo prijestolje, postavši Charles III. Banka Engleske (Bank of England - BoE) krajem godine predstavila je nove novčanice s likom novog kralja. One će ući u opticaj do sredine 2024. i polako će zamijeniti funte s likom kraljice, koje su u upotrebi od 1960-ih.
Trenutno je u opticaju 4,7 milijardi novčanica ukupne vrijednosti približno 82 milijarde funti: prema BoE, najviše je onih od 20 funti. Ista lica su ostala na poleđini novčanica, a to su bivši premijer Winston Churchill, književnica Jane Austen, slikar J. M. W. Turner i matematičar Alan Turing.
Novčanice s likom kraljice Elizabete II koriste i neke članice Komonvelta, uključujući Kanadu i Australiju. U Kanadi se lik pokojne kraljice nalazi na novčanici od 20 dolara, a u Australiji na novčanici od pet dolara. Australijska centralna banka (Reserve Bank of Australia – RBA) već je najavila da će njihove novčanice zasada ostati nepromijenjene.
Britanska kraljevska porodica suočava se s novim izazovima s promjenom monarha, uključujući odlazak princa Harryja i njegove supruge Meghan Markle iz porodice, uz progon tabloida i dokumentarnu seriju koju je par podijelio na Netflixu. Iako porodica još uvijek ima podršku većine naroda i popularnost koju bi svaki političar poželio, podrška među mladima jenjava.
Oko dvije trećine Britanaca želi zadržati monarhiju, prema anketi YouGova u septembru. To je više nego u maju, prije proslave jubileja 70. godišnjice kraljičine vladavine i prije njene smrti, kada je podrška bila nešto više od polovine.
Ali trenutno samo 47 odsto mladih Britanaca (uzrasta od 18 do 24 godine) podržava monarhiju, u poređenju s 86 odsto podrške među starijima od 65 godina, prema anketi YouGova. Podrška među mladima može biti privremeno veća zbog smrti dugogodišnje kraljice, jer u maju - dok je Elizabeta II još uvijek bila živa – samo trećina mladih podržala je krunu.
Ekonomija u nevolji
Iako se britanska ekonomija oporavila od pandemije uz pomoć državne potrošnje, ove godine ju je zahvatila i energetska kriza zbog rata u Ukrajini i visoke inflacije. Centralna banka je pratila američki Fed agresivnim povećanjem kamatnih stopa kako bi pokušala obuzdati rast cijena, a na posljednjem monetarnom sastanku prošle sedmice, s povećanjem od 50 baznih poena, britanski bankari - sinhronizovano sa svojim američkim kolegama - nagovijestili su usporavanje ciklusa zatezanja početkom 2023.
Ključna kamatna stopa BoE je posljednji put podignuta na 3,5 posto, što je najviši nivo od finansijske krize 2008. godine, dok je inflacija, koja je u novembru dostigla 10,7 posto, a mjesec ranije rekordnih 11,1 posto, na najvišem nivou u posljednjih 40 godina.
Centralna banka očekuje da će se bruto domaći proizvod (BDP) smanjiti za 0,4 posto u 2023. godini, prije nego što će ponovo porasti za 0,2 posto u 2024. godini, što predstavlja najniži ekonomski rast među zemljama G7 u ovom periodu.
Funta je ove godine zabilježila gubitke u odnosu na euro, a tendencija bi se mogla nastaviti i u narednoj godini. Bloombergovo istraživanje ekonomista predviđa da će kurs porasti sa 0,87 funti za jedan euro na 0,89 funti za jedan euro sljedeće godine. Glavni razlog za kretanje kursa bit će razlike u kamatnim stopama Feda, BoE i Evropske centralne banke (ECB), pošto svaka banka prati svoj tempo pooštravanja monetarne politike.
Štrajkovi, porast hipoteka, pad cijena nekretnina
Rastuće cijene sirovina, koje vrše pritisak na prihode domaćinstava, izazvale su štrajkove u nekoliko sektora britanske privrede; mnogi zaposleni su bili u štrajku, uključujući osoblje na željeznici, pristaništu, vozače hitne pomoći, poštare i državne službenike. Sredinom decembra do 100.000 medicinskih sestara je stupilo u štrajk tražeći veće plate i bolje uslove rada, navodi Bloomberg.
U 2023. godini mjesečna otplata stambenih kredita će porasti za četiri miliona domaćinstava, a do 2025. godine za dodatnih dva miliona domaćinstava, napisala je centralna banka u izvještaju. Prosječna mjesečna rata za one koji odluče da refinansiraju hipoteku sljedeće godine bit će oko 1.000 funti, što je za 250 funti više nego sada.
"Pad realnih prihoda, rastući troškovi hipoteka i veća nezaposlenost izvršit će značajan pritisak na finansije domaćinstava i opteretiti sposobnost otplate duga", napisao je guverner Banke Engleske Andrew Bailey u pismu ministarstvu finansija.
Bloomberg Mercury
Očekuje se da će cijene nekretnina u 2023. godini pasti za deset posto, pokazali su rezultati istraživanja ekonomista koje je sproveo Bloomberg. To bi bio prvi godišnji pad cijena u deceniji. Kamatna stopa za dvogodišnju hipoteku s fiksnom kamatnom stopom, prema Moneyfacts Group, u prosjeku iznosi 5,82 posto, a bila je na vrhuncu u 14 godina od oko sedam posto u oktobru.
Britanska prijestolnica je ove godine izgubila status najveće berze u Evropi, pošto je 15. decembra Pariska berza s ukupnom tržišnom kapitalizacijom od 2.970 milijardi dolara pretekla London, gdje je tržišna kapitalizacija izlistanih kompanija dostigla 2.950 milijardi dolara, prenio je Bloomberg.
Politički sukobi
Vladajuća konzervativna stranka je prošle godine bila odgovorna za puno dešavanja na političkom terenu. Premijer Boris Johnson podnio je ostavku u julu, koju je pratilo nekoliko skandala, uključujući njegovo prisustvo privatnoj zabavi u vladinoj rezidenciji u Downing Streetu 10 tokom lokdauna zbog covida 19.
Teflon Boris, kako je bio poznat zbog svoje sposobnosti da izbjegne posljedice svih svojih kontroverznih izjava i postupaka, konačno je predao uzde države Liz Truss, koju su izabrali članovi stranke. Ona je zajedno s ministrom finansija Kwasijem Kwartengom u septembru predstavila svoju prvu veliku mjeru - "mini-budžet" koji je uključivao smanjenje poreza za one koji najviše zarađuju, ukidanje gornje granice za bonuse bankara i uvođenje gornje granice cijena energije.
Bloomberg
Sama najava mjere poslala je funtu istog dana u slobodan pad, skoro dostigavši paritet s dolarom. BoE je morala intervenisati vanrednom kupovinom obveznica kako bi pretežno zaštitila penzione fondove koji drže štednju građana u državnim obveznicama (eng. gilts).
Truss je kao premijerka izdržala samo 44 dana, manje od svježe glavice zelene salate. Naslijedio ju je njen nedavni rival i bivši ministar finansija dok je premijer bio Johnson Rishi Sunak, koji je postao treći britanski premijer od jula.
Domaći politički događaji nastavljaju dodatno komplikovati Brexit, iako je Ujedinjeno Kraljevstvo zvanično napustilo EU već krajem januara 2020. Problemi su uglavnom uzrokovani protokolom o Sjevernoj Irskoj, koji odvaja ovu teritoriju od ostatka kraljevstva uspostavljanjem šengenske granice na Irskom moru, što pojačava pozive za pripajanje Sjeverne Irske Irskoj.
O takvom sporazumu pregovarao je Johnson, pošto je želio izbjeći uspostavljanje "tvrde" granice između Irske i Sjeverne Irske, što bi moglo ugroziti Uskršnji sporazum iz 1998, a time i nestabilan mir između katolika i protestanata.
Sjeverni Irci i Škoti su na referendumu o izlasku iz EU 2016. glasali za ostanak u političkom bloku, pa su bili nezadovoljni konačnim ishodom. Škoti su već bili održali referendum o nezavisnosti 2014. godine, na kojem su tijesnom većinom odlučili da ostanu u zajedničkoj državi, ali to je bilo prije izlaska iz EU. Oni su 2022. godine podnijeli prijedlog za novi referendum, pošto je javno mnijenje bilo za nezavisnost, ali ga je britanski vrhovni sud odbio.
Insistiranje na Brexitu za premijera Sunaka i Ujedinjeno Kraljevstvo 2023. znači i produbljivanje unutrašnjih podjela u sve manje ujedinjenom Ujedinjenom Kraljevstvu, a javno mnijenje se prvi put ove godine okrenulo protiv Brexita.
.webp){kind=icon}
