Tursko gospodarstvo vjerojatno je izgubilo zamah od početka godine jer je apsorbiralo niz valutnih i inflacijskih šokova.
Potaknuto iznimno labavom monetarnom politikom, gospodarstvo vrijedno 800 milijardi dolara buknulo je rekordnom brzinom kada je izašlo iz pandemije i nastavilo se širiti jednom od najbržih stopa u Grupi 20.
Ali nestabilnost cijena i problemi s lirom postaju sve očitiji, pokazala su Bloombergova istraživanja analitičara. Turska agencija za statistiku objavit će podatke u utorak.
Prilagođen za radne dane i sezonske varijacije, BDP je u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca povećao 1,3 posto prema medijanu od osam prognoza. Druga anketa pokazala je povećanje od 7,2 posto, što je pad u odnosu na 9,1 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Osjećaj pouzdanja turskih potrošača pada na najnižu razinu u povijesti jer lira gubi na vrijednosti.
Bloomberg
Potaknuta predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom da smanji trošak novca, središnja banka je prošlu godinu završila s 500 baznih bodova monetarnog popuštanja, malo poticaja koji je došao u vrijeme kada je inflacija brzo rasla. Iako su pomogli u zasićenju gospodarstva kreditima, jeftiniji troškovi posuđivanja samo su dodatno potaknuli inflaciju i na kraju potkopali lokalno povjerenje u valutu.
Situacija bi mogla postati nesigurnija kako godina odmiče jer se pritisci na cijene pojačavaju dok je lira, koja je već najlošija valuta na tržištima u razvoju 2022., pod sve većim pritiskom. To je dilema za Erdogana, s rastućim rizicima i nešto više od godinu dana do izbora.
"S inflacijom od više od 70 posto na godišnjoj razini, potrošnja se usporava zbog pada kupovne moći kućanstava", rekao je Per Hammarlund, glavni strateg za tržišta u nastajanju u SEB AB u Stockholmu. "Unatoč tome, dok usporavanje rasta predstavlja glavobolju za Erdogana, koji traži reizbor u roku od godinu dana, glavni izazov će proizaći iz potencijalno neuredne deprecijacije turske lire."
Bloomberg
Erdogan je prošlog tjedna priznao da je ekonomska politika koju je njegova vlada slijedila od 2018. nanijela "teški danak" u obliku viših troškova života za građane. Kako bi rasteretila kućanstva, Turska je u siječnju povećala minimalnu plaću za 50 posto i stvorila poticaje za nove vlasnike kuća.
Što Bloomberg Economics kaže...
"Potrošači se suočavaju s krizom, lira je naglo pala, a inflacija je izmakla kontroli, a troškovi hrane i energije rastu. Vjerojatni ishod je zastoj gospodarstva koji vlada pokušava izliječiti kreditnom ekspanzijom", smatra Ziad Daoud, glavni ekonomist za tržišta u razvoju.
Za sada su se industrijska proizvodnja i građevinarstvo dobro držali. Ipak, pokazatelj proizvodnje signalizirao je smanjenje u ožujku i travnju, dok je maloprodaja završila prvo tromjesečje s najsporijim rastom od 2020. godine.
Potaknuti ruskom invazijom na Ukrajinu, rastući troškovi hrane i energije i dalje će štipati potrošače. Tursko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti za 3 posto, pokazalo je još jedno istraživanje Bloomberga, naglo koči nakon rasta od 11 posto u 2021.
Napredni vjetrovi u rasponu od geopolitike do slabije lire "izazvat će usporavanje gospodarstva i stvoriti pritisak na rast ove godine", rekao je Enver Erkan, glavni ekonomist Tera Yatirim.
.webp){kind=icon}
