Macrona čeka posljednja velika bitka za francuski budžet

Francusku čeka nova sezona političkih ucjena i napetih pregovora, a u središtu će biti pitanje koliko strpljenja ulagači još imaju za zemlju sa sve većim dugom.

Tjedan koji je u Parizu počeo prvom sjednicom vlade nakon ljetne stanke, a u petak će završiti prvom u nizu procjena rejting-agencija, otvara višemjesečnu borbu oko proračuna drugog najvećeg gospodarstva europodručja.

Budući da je francuski parlament duboko podijeljen i bez stabilne većine, bilo je jasno da će donošenje novog proračuna biti teško. Situaciju je dodatno zakomplicirala ljetna rasprodaja na globalnim tržištima obveznica, koja je prinose u brojnim zemljama podigla na najviše razine u nekoliko desetljeća i pojačala nervozu među ulagačima.

Za Emmanuela Macrona posljednji proračun u njegovu mandatu zato će biti i jedan od najzahtjevnijih političkih i gospodarskih testova dosad. Rasprava će ujedno biti uvod u proljetne predsjedničke izbore, dok se njegovi potencijalni nasljednici već pripremaju za odmak od njegove gospodarske politike. Nakon dvije godine kašnjenja u donošenju proračuna, padova vlada i sve veće neizvjesnosti na tržištima, pritisak je ovaj put još veći.

Ako Francuska ne uspije usvojiti plan javnih financija prije predsjedničkih izbora 18. travnja i 2. svibnja, deficit bi se mogao dodatno povećati. Novoj vlasti tada bi mogli biti potrebni mjeseci da ponovno uspostavi kontrolu nad javnim financijama.

“Situacija u Francuskoj prilično je zabrinjavajuća”, rekao je Mike Riddell, portfelj-menadžer u Fidelity Internationalu. “Neizvjesnost oko proračuna pratimo već nekoliko ljeta zaredom, a premije na francuske obveznice povišene su još od 2024. Najviše me zabrinjava koliko su narasle.”

Prinos na desetogodišnje francuske državne obveznice prvi je put u gotovo dva desetljeća premašio četiri posto, što pokazuje da ulagači postaju sve oprezniji prema francuskom dugu.

Porasla je i premija u odnosu na usporedive njemačke obveznice, koja se smatra jednim od ključnih pokazatelja napetosti na europskim tržištima. Razlika se proširila na 86 baznih bodova i tako približila najvišim razinama od 2012.

Francuska u proračunsku raspravu ulazi s vrlo slabe početne pozicije. Rat s Iranom koči gospodarski rast i potiče inflaciju, a vlada je još prije ljetne stanke upozorila da će teško ostvariti čak i skroman ovogodišnji cilj, odnosno smanjiti deficit s 5,1 na pet posto BDP-a.

Takav deficit Francusku, zajedno s Belgijom, svrstava među najlošije u europodručju. Unatoč tome, kandidati koji žele naslijediti Macrona zasad nisu spremni na kompromise oko mjera kojima bi se moglo obuzdati brzo povećanje javnog duga.

Francuski javni dug trenutačno iznosi oko 117 posto BDP-a, a u idućim bi godinama trebao nastaviti rasti jer zasad nema jasnog plana kako deficit staviti pod kontrolu. Brzo rastu i troškovi servisiranja duga, što će budućoj vladi dodatno suziti prostor za javnu potrošnju.

“Sljedeće godine čekaju nas izbori na kojima nijedan kandidat ne obećava smanjenje rashoda”, rekao je Guillaume Rigeade, suvoditelj ulaganja u obveznice u Carmignacu. “Ne bi me iznenadilo da francuski dug i u idućim mjesecima zaostaje za obveznicama drugih zemalja europodručja.”

Ekonomisti Allianz Tradea procjenjuju da bi deficit sljedeće godine bez dodatnih mjera dosegnuo 5,6 posto BDP-a. To znači da će biti potrebni znatni rezovi već samo kako bi se ostvario vladin cilj prema kojem bi deficit 2027. trebao pasti ispod pet posto. Uz podijeljeni parlament i loša iskustva iz proteklih godina, takav scenarij neće biti lako ostvariti.

“Najveće napetosti na tržištima vidimo kod zemalja s ranjivim javnim financijama, a Francuska je jedna od njih”, rekla je Ana Boata, voditeljica istraživanja u osiguravatelju potraživanja Allianz Trade. “Problem je u tome što je već bilo nekoliko pokušaja smanjenja deficita, ali ciljevi već neko vrijeme nisu ostvareni.”

Premijer Sebastien Lecornu najavio je da za 2027. neće predlagati nove poreze, nego će deficit pokušati ograničiti “strukturnim uštedama”. Prijedlog proračuna trebao bi predstaviti krajem rujna.

Time se već nazire novi sukob s oporbom, prije svega sa socijalistima, čija je prešutna podrška u protekle dvije godine bila ključna za donošenje proračuna. Svoje zahtjeve za proračun za 2027. trebali bi predstaviti u subotu.

Vlada se u međuvremenu suočava i s protivljenjem poslovnih udruženja nakon što je dala naslutiti da porez za velike kompanije najvjerojatnije neće biti smanjen. Mjera je uvedena 2025. kao privremena, ali je već produljena i na ovu godinu.

Predsjednik udruženja poslodavaca Medef Patrick Martin upozorio je u srijedu za France Inter da zastupnici ne bi trebali ponovno posezati za dodatnim opterećenjima privatnog sektora.

“Političarima sa svih strana previše je jednostavno prebaciti teret na kompanije”, rekao je. “Naše kompanije već su među najoporezovanijima na svijetu.”

Ako Francuska do predsjedničkih izbora ne uspije donijeti novi proračun, država bi mogla biti prisiljena funkcionirati na temelju privremenih propisa koji bi omogućili samo nužne porezne i proračunske mjere, potencijalno sve do druge polovice 2027.

Prema procjeni francuskog Glavnog inspektorata za financije, takav bi scenarij povećao deficit za najmanje 0,5 postotnih bodova BDP-a, a istodobno bi narušio povjerenje ulagača u francuski dug te zakočio poslovna ulaganja i potrošnju kućanstava.

“Francuska mora imati proračun za 2027. godinu”, poručio je Lecornu zastupnicima na društvenoj mreži X. “Bez proračuna bi se politička neizvjesnost i financijska nestabilnost mogle povećati, Francuska bi bila ranjivija na tržištima, a država i građani izloženiji višim kamatnim stopama.”