text size
Bruto domaći proizvod (BDP) Europske unije u drugom je tromjesečju porastao više od očekivanja. Prema prvoj procjeni Eurostata objavljenoj u četvrtak, BDP Unije je u drugom kvartalu bio 0,5 posto viši nego u prvom što je najviši kvartalni rast još od prvog tromjesečja lani. Analitičari su očekivali upola nižu stopu rasta. U eurozoni porast je bio 0,4 posto, također dvostruko više od prognoza.
Analitičari su bili oprezni prije svega zbog skoka cijene energenata prouzročenog napetostima na Bliskom istoku. Prema nekim komentarima, bolje brojke posljedica su pojačanih investicija u tehnologiju vezanu uz umjetnu inteligenciju (AI), otporne osobne potrošnje, te rasta državne potrošnje na obranu i infrastrukturu.
Najveće ekonomije EU-a, Njemačka, Italija i Francuska, ostvarile su kvartalni rast od po 0,2 posto, dok je u Španjolskoj zabilježen skok od 0,7 posto. Izuzevši Irsku čiji BDP redovno odskače jer su tamo smještena sjedišta globalnih internetskih divova za njihovo poslovanje u Europi, najviši rast BDP-a u drugom kvartalu imala je Litva s 1,7 posto, a nakon nje Švedska s 1,4 posto.
Među državama za koje su objavljene procjene niti jedna nije zabilježila pad BDP-a, dok je ekonomska aktivnost u Austriji i Belgiji u drugom kvartalu bila na razini one iz prvog. Prva procjena kretanja BDP-a za Hrvatsku u drugom kvartalu trebala bi stići 27. kolovoza.
Na godišnjoj razini BDP Unije bio je 1,2 posto viši nego u istom razdoblju lani, čime je poboljšan rezultat koji je u prvom kvartalu bio 0,8 posto. U eurozoni godišnji porast je udvostručen s 0,5 na jedan posto.
Prva procjena ugodno je iznenadila igrače na financijskim tržištima, no optimizam je i dalje suzdržan. Iz Europske središnje banke poručili su kako se efekt energetskog šoka još uvijek ne osjeća u potpunosti. Banka prošlog tjedna nije mijenjala referentne kamatne stope, no dužnosnici su upozorili na rizike od jačanja inflacije i slabljenja ekonomskog rasta.
.webp){kind=icon}
