.webp){kind=icon}
Svjedoci smo prelaska iz ere "shareholder" kapitalizma u "stakeholder" kapitalizam. Doba je to u kojem se, osim tradicionalnim interesom investitora za profitom, tvrtke vode i utjecajem koji imaju na okoliš i društvo u kojem posluju.
Vremenom se ESG etablirao kao odgovarajući okvir koji investitorima i širim interesnim skupinama daje odgovore na pitanja "kakav utjecaj imaju tvrtke na planet i klimatske promjene, kako se odnose prema svojim radnicima, kako upravljaju opskrbom lanaca i jesu li implementirali mehanizme dobrog upravljanja", rekla je za Bloomberg Adriju Biljana Braithwaite, osnivačica i partnerica Sustineri Partnersa.
"Iako je prvobitno kreiran za potrebe dobrovoljnog izvještavanja, danas je ESG predmet regulatornih zahtjeva za izvještavanje finansijskih institucija u sve većem broju jurisdikcija. Takav trend je napravio veliki odjek. U prošloj godini 85 posto investitora razmatralo je ESG faktore u odlukama o investiranju i rukovođenju svojih ulaganja", rekla je Braithwaite.
Biljana Braithwaite
Primjena ESG standarda je i dalje u začetku u zemljama Zapadnog Balkana.
"Ubrzani razvoj regulative na nivou EU, a tu prije svega mislim na regulativu o održivim finansijama, koja je na snazi, i predlog direktive o dužnoj pažnji u korporativnoj održivosti, stavlja pritisak na kompanije u regionu koje izvoze svoje proizvode na tržište EU ili koriste kapital iz EU da ubrzaju ovaj proces", dodala je Braithwaite.
Tvrtke iz regije koje prednjače u primjeni ESG standarda su one koje žele izgraditi povjerenje javnosti, postati poželjan poslodavac i imati dobar odnos sa zajednicom.
"Takve kompanije prate standarde koji još uvijek nisu pravno obavezujući, jer ih vide kao način da se diferenciraju na tržištu", rekla je.
Za našu regiju važno je imati odgovorne investitore u sektoru energetike i iskorištavanja prirodnih resursa, a to se može postići primjenom ESG standarda.
Primjena ESG standarda zahtijevat će više transparentnosti u pogledu vlasničkih struktura. U tom smislu, tvrtke će signalizirati ulagačima da posluju odgovorno i transparentno.
"Odgovornim upravljanjem, korektnim odnosom i garantovanom zaštitom prava zaposlenika svakako možete uticati na zadržavanje kvalifikovane radne snage", rekla je Braithwaite. "Možemo uočiti da se prakse malih i srednjih preduzeća mijenjaju. Stvaranje uslova u kojima mladi mogu da rade za društveno odgovorne kompanije koje ulažu u razvoj svojih zaposlenih svakako predstavlja jedan od načina da se mladi zadrže u BiH."
Bloomberg
U Bosni i Hercegovini se posljednjih godina pojavilo nekoliko investitora koji su kroz investicije napravili ozbiljne pothvate, dodala je. No, sve je to sporo i nedovoljno da bude pokretač cjelokupnog gospodarstva.
Dugoročno, politička stabilnost preduvjet je daljnjih ulaganja i rasta domaćeg gospodarstva, što će rezultirati otvaranjem novih radnih mjesta. No, politička stabilnost nije jedini uvjet.
"Kroz brojne razgovore sa stranim investitorima u BiH sam uvidela da im zastarjeli regulatorni okvir i teret regulative koja ima zahtjeve na različitim nivoima Vlade, predstavlja jednu od glavnih prepreka za poslovanje u BiH", ističe Braithwaite. "Ovakva situacija ostavlja prostor za domaće kompanije koje traže strane partnere i ulagače da primjenom ESG standarda u poslovanju demonstriraju tržištu da, i pored nepovoljnog poslovnog okruženja u širem smislu, u BiH postoje prilike za dobre investicije."
Sve veći broj tvrtki i investicijskih proizvoda koristi izraz "ESG" u svojoj korporativnoj komunikaciji bez temeljnih implikacija na promjenu načina na koji posluju. ESG ocjena, kao i kreditna ocjena, prilika je za pružanje jasne slike o izloženosti tvrtke ESG rizicima.
Bloomberg
"Problem je što trenutno postoji veliki broj ESG rejtinga koje nude tradicionalne rejting agencije, koji se razlikuju po metodologijama. Međutim, postoje naznake da bi u budućnosti moglo da dođe do standardizacije ESG rejtinga primjenom EU regulative", dodala je.
Njemačke regulative
Njemački Zakon o dužnoj pažnji u lancu opskrbe, koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine, zahtijeva od tvrtki sa sjedištem u Njemačkoj s više od 3.000 zaposlenika da identificiraju rizike kršenja ljudskih prava i standarda zaštite okoliša u lancu opskrbe te da iste prijave javnosti.
"Ova regulativa će sasvim izvjesno imati uticaj na kompanije iz regiona koje posluju s njemačkom privredom imajući u vidu da veliki broj kompanija sa Zapadnog Balkana predstavlja dobavljače njemačkih kompanija. Takve kompanije će morati da uspostave mehanizme za zaštitu ljudskih prava i životne sredine ukoliko žele da nastave poslovanje sa svojim klijentima iz Njemačke", zaključuje Braithwaite.
