Preliminarni podaci ankete Vanjskotrgovinske komore BiH ukazuju da blokade graničnih prelaza ozbiljno pogađaju domaće kompanije, posebno izvoznike, s direktnim finansijskim gubicima koji bi mogli premašiti 42 miliona KM, dok pojedine firme prijavljuju i rizik od otpuštanja zaposlenih i gubitka dugoročnih ugovora.
Traže hitnu obustavu blokada
Prevoznici iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije već treći dan blokiraju teretne terminale na graničnim prelazima prema zemljama EU zbog problema koje profesionalnim vozačima stvara novi Entry-Exit sistem (EES), ali i dugogodišnje ograničenje boravka na 90 dana unutar 180 dana u Šengenu. Prevoznici ističu da su zbog toga izloženi pritiscima, uključujući hapšenja, deportacije i zabrane ulaska u prostor Schengena u trajanju od dva mjeseca do dvije godine.
Konzorcij BH Logistika zatražio je hitnu reakciju institucija BiH prema Evropskoj komisiji i ambasadama država članica EU, upozoravajući da nova pravila ozbiljno ugrožavaju rad međunarodnih prevoznika i produžavaju zadržavanja na granicama.
Teretnjaci.ba
U međuvremenu su Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH, Privredna komora FBiH, te Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora BiH uputili otvoreno pismo u kojem pozivaju na hitnu obustavu blokada, uz poruku da protesti i obustave saobraćaja nanose ozbiljnu i dugoročnu štetu domaćoj privredi. Ističu da u potpunosti razumiju zahtjeve prevoznika, ali upozoravaju da se teret neriješenih institucionalnih problema prelama upravo preko privrede.
Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Ahmet Egrlić, ranije je poručio da Komora podržava zahtjeve domaćih prevoznika, ali ne i radikalne mjere koje ugrožavaju protok roba i stabilnost tržišta.
U manje od 24 sata na anketu VTKBiH odgovorilo je 61 kompanija, pri čemu su preliminarni rezultati pokazali direktne finansijske gubitke od 16,75 miliona KM u slučaju blokade duže od tri dana. Ako blokada potraje sedam ili više dana, gubici bi mogli dosegnuti 42,87 miliona KM, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Među kompanijama koje su odgovarale na anketu su firme iz tekstilne i kožarske industrije, metalne i elektroindustrije, drvne industrije i proizvodnje namještaja, prehrambene i hemijske industrije, automobilski sektor, logistika i špedicija. Podaci pokazuju da su najviše pogođene firme orijentisane na izvoz prema tržištima EU, naročito u okviru automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije, gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa.
Gubitak kupaca, mogući otkazi...
Pored finansijskih gubitaka, kompanije navode i druge posljedice, uključujući gubitak kupaca, raskid ili rizik od raskida dugoročnih ugovora, privremeno ili potpuno zaustavljanje proizvodnje, pa i najavu otpuštanja radnika, u nekim slučajevima do 30 posto zaposlenih. Dugoročne posljedice uključuju narušenu reputaciju, smanjenu investicionu sigurnost i destabilizaciju izvoza, što znači da stvarna ekonomska šteta može biti znatno veća od trenutno kvantifikovanih iznosa.
Iz Udruženja poslodavaca i komora ističu da će sve posljedice u konačnici pasti na teret privrednika i građana, te da niko neće moći nadoknaditi gubitke nastale uslijed dugotrajnih obustava saobraćaja.
Poseban apel upućen je organizatorima protesta, domaćim institucijama, predstavnicima evropskih institucija, ali i svim drugim relevantnim akterima koji mogu doprinijeti pronalasku trajnog rješenja.
"Legitiman zahtjev prevoznika mora biti sistemski uređen, ali ne na način da se šteta prelijeva na ostatak privrede", navedeno je u otvorenom pismu, te naglašeno da štete nastale uslijed daljnjih blokada niko neće nadoknaditi.
.webp){kind=icon}
