Porez na klađenje izaziva polemike: Zaštita ili udar na igrače

Parlament Bosne i Hercegovine usvojio je izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) kojima se ukida izuzeće za igre na sreću i prvi put uključuje ova djelatnost u sistem indirektnog oporezivanja. Predloženi zakon, koji briše odredbu o oslobađanju priređivača igara na sreću plaćanja PDV-a, usvojen je po hitnom postupku i sada ide na razmatranje pred Dom naroda.

Struka upozorava: PDV nije alat za regulaciju igara na sreću

Zastupnica Mia Karamehić Abazović (Naša stranka), koja je i predložila ovaj Zakon, naglasila je da se igre na sreću ne bi trebale nalaziti na spisku izuzetaka od oporezivanja jer predstavljaju djelatnost sa značajnim društvenim i ekonomskim utjecajem. Prema njenim riječima, industrija igara na sreću danas je jedina legalna djelatnost koja stvara ovisnost i ostvaruje promet od više milijardi KM, a da nije oporezovana na državnom nivou. "Ne postoji nijedan fiskalni, pravni ni društveni razlog da igre na sreću ostanu u povlaštenom položaju u odnosu na sve druge djelatnosti, uključujući i one koje su od životne važnosti za građane", poručila je Karamehić Abazović.

Prema dostupnim podacima, samo u deset mjeseci 2025. godine promet industrije igara na sreću bio je iznad 1,8 milijardi KM. Podsjetimo, izvještaj Porezne uprave FBiH iz marta 2025. pokazuje da sportske kladionice u FBiH ostvaruju enormne prihode. U 2024. godini prihod od ove djelatnosti bio je oko 1,6 milijardi KM, dok je uplaćeno samo 93,3 miliona KM javnih prihoda. Ukupno su svi priređivači igara na sreću uplatili 111,4 miliona KM poreza i doprinosa, što je pad od 2,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Zbog ovoga, ali i činjenice da su oslobođeni plaćanja PDV-a, u Poreznoj upravi FBiH smatraju da su priređivači privilegirani u odnosu na ostale porezne obveznike.

U Republici Srpskoj podaci o ukupnom prometu uplata igrača nisu javno objavljeni, no prema informacijama Uprave za igre na sreću RS-a, prihodi od naknada i poreza u 2023. godini iznosili su oko 124 miliona KM, dok su u 2024. godini povećani na oko 154 miliona KM. Prema pisanju medija, razlika između uplata i isplata u RS-u iznosila je oko 69,5 miliona KM.

 

Depositphotos

 

Međutim, ovakvo rješenje naišlo je na oštre kritike dijela stručne javnosti. Ante Džidić, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru i partner u konsultantskoj kući Prime Consulting s dugogodišnjim iskustvom rada u oblasti indirektnih poreza, upozorava na potencijalne pravne i praktične probleme zakonodavnog rješenja.

"Čini se da su naši parlamentarci glasali za zakon kojim su direktno prekršili jedan drugi zakon. Članak 23. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja propisuje obavezu usklađivanja s evropskim standardima, a upravo Direktiva o PDV-u izričito oslobađa igre na sreću takvog nameta. Naši su zakonodavci odlučili biti 'veći od Evrope', makar i u pogrešci", navodi Džidić, izrazivši uvjerenje da zakon neće proći.

Džidić ističe da, ako se planira oporezivati samo naknada za priređivanje igara na sreću (pet posto uplate), nastaje pravni labirint oko prava na odbitak ulaznog PDV-a. Pitanje je hoće li on biti potpun, parcijalan ili ga uopće neće biti, a tu je i 'de minimis' pravilo od pet posto. "Morali bi mijenjati same temelje zakona", upozorava.

S druge strane, ako bi se oporezivali samo dobici, tada bi se više radilo o porezu na dohodak nego na potrošnju. Ako se dohodak proglasi potrošnjom, svaka daljnja kupovina tim novcem predstavljala bi dvostruko oporezivanje. "To nije ekonomija, to je alkemija nestručnosti koja potpuno ruši koncept indirektnog oporezivanja. Uvesti PDV na dobitak od igara na sreću je kao da nekome naplatite ulaznicu u restoran, a zatim mu tu istu ulaznicu naplatite još jednom kao prilog uz glavno jelo", slikovito je opisao profesor, te istakao da to nije porezna politika.

Profesor dodatno pojašnjava da su igre na sreću po svojoj prirodi aleatorni ugovori, kod kojih se u trenutku sklapanja ne zna ko će dobiti, a ko izgubiti, niti koliki će biti razmjer te dobiti ili gubitka. Zato se, tvrdi, i ne oporezuje PDV-om.

"Ako se već želi oporezivati ova djelatnost ili suzbiti negativne posljedice igara na sreću, postoje drugi načini. Zakon o PDV-u za to sigurno nije rješenje", zaključuje naš sagovornik.

Koga će PDV najviše pogoditi

Predstavnici najvećih domaćih kladionica, uključujući Premier i Mozzart, otvoreno su se protivili ideji oporezivanja igara na sreću PDV‑om. U ranijim medijskim istupima izjavili su da dodatni PDV neće pogoditi poslovanje priređivača, nego krajnje igrače, te da bi takva mjera mogla potaknuti prelazak potrošnje na nelegalne ili neregistrirane kanale klađenja.

U tekstovima objavljenim u medijima, predstavnici kladionica su argumentirali da je oporezivanje igračkih uplata (ulog) problematično jer uplata ne predstavlja plaćenu naknadu za uslugu, već element neizvjesnosti usluge same igre.

 

Dok dio zakonodavaca i javnih ekonomista pozdravlja inicijativu kao korak ka pravednijem oporezivanju sektora koji ostvaruje značajan promet bez doprinosa PDV‑u, drugi ističu da bi bez temeljitije analize i usklađivanja s postojećim pravnim okvirom primjena zakona mogla dovesti do pravne nejasnoće i fiskalnih nelogičnosti.