Bosni i Hercegovini prijeti ozbiljan udar na ekonomiju i finansijski sistem ako završi na tzv. sivoj listi Moneyvala, upozorila je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Analitičari ističu da bi to u kratkom roku značilo rast transakcijskih troškova i dodatne prepreke za izvoz i investicije, u trenutku kada se domaća ekonomija već suočava s padom potražnje na ključnim tržištima i novim opterećenjima poput CBAM-a.
Ekonomske posljedice
Kako je saopćila Delegacija EU u BiH, Bosna i Hercegovina je u februaru 2025. ušla u jednogodišnji period posmatranja Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca (FATF), globalnog nadzornog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
U saopćenju se navodi da je do toga došlo zbog niza nedostataka u sistemu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma u Bosni i Hercegovini, koje je identifikovao Komitet Vijeća Evrope Moneyval u svom izvještaju o uzajamnoj evaluaciji iz decembra 2024. godine.
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za Bloomberg Adriju pojašnjava da bi eventualno uvrštavanje BiH na sivu listu u kratkom roku prije svega značilo povećanje transakcijskih troškova.
"To je posljednje što nam treba u ovom trenutku kada je riječ o bosanskohercegovačkoj ekonomiji, posebno u kontekstu našeg izvoza koji svakako ima vlastitih problema - od pada potražnje na strateškim tržištima pa do CBAM-a. Siva lista bi dodatno komplikovala poslovanje", ističe Čavalić.
Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)
Dodaje da bi posljedice osjetile i fizičke osobe, s obzirom na to da bi finansijske transakcije postale skuplje.
"Dugoročno, ovo znači manje potencijala za strane direktne investicije i ekonomski rast. Za nadati se ipak da do toga neće doći jer se i ranije ovo pitanje uglavnom rješavalo kampanjski, 'pet do 12'", zaključuje Čavalić.
Na nedostatak sistemskog pristupa ukazuje i Delegacija Evropske unije u BiH, podsjećajući da je do isteka jednogodišnjeg perioda posmatranja FATF-a ostalo još svega nekoliko sedmica. Iz EU upozoravaju da bez hitnog usvajanja ključnih zakona i jačanja institucionalne koordinacije postoji velika vjerovatnoća da će BiH završiti na listi jurisdikcija pod pojačanim nadzorom.
Iz Delegacije EU naglašavaju da bi takav razvoj događaja imao ozbiljne posljedice.
"Uvrštavanje na sivu listu imalo bi neposredne i konkretne posljedice na poslovne subjekte, banke, platni promet, investicije i ekonomski kredibilitet Bosne i Hercegovine, te bi utjecalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima i transakcijama, privatne komercijalne aktivnosti, kao i javne fiskalne poslove", navodi se u saopćenju. Dodaju da bi se takav scenarij negativno odrazio na izglede BiH za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Kako bi se to izbjeglo, neophodno je usvajanje dva zakona na državnom nivou: Zakona o oduzimanju i upravljanju imovinom, te Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam, finansiranje terorizma i proliferaciju oružja za masovno uništenje. Također, hitno je potrebno uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih osoba, što zahtijeva djelovanje entiteta i Brčko distrikta.
Postoje pomaci, ali vrijeme ističe
Ipak, iz Delegacije EU navode da je BiH ostvarila određene pomake u jačanju okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma, uključujući usvajanja Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, jednog od ključnih zakona na evropskom putu zemlje.
"Pozdravljamo i uspostavu Stalnog koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i borbu protiv finansiranja terorizma i sprečavanje proliferacije oružja za masovno uništenje, koje okuplja predstavnike nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, kao i nedavno usvajanje Pravilnika o provedbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma", navodi se u saopćenju.
Na kraju poručuju da je BiH "pokazala da je napredak moguć kada postoji politička opredijeljenost i efikasna koordinacija", uz poziv nadležnim institucijama da u narednim sedmicama ulože dodatne napore prije isteka perioda posmatranja FATF-a.
Ko je sve na sivoj listi
Siva lista Moneyvala obuhvata zemlje koje imaju strateške nedostatke u sistemima za sprečavanje pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja proliferacije oružja. Kada je neka država na ovoj listi, znači da je pod pojačanim nadzorom i da se od nje očekuje da brzo otkloni identifikovane nedostatke u dogovorenim rokovima.
Bosna i Hercegovina je bila na sivoj listi od aprila 2015. do februara 2018. godine, kada je skinuta s te liste, nakon što su ključne reforme provedene i zakonski okviri usklađeni s internacionalnim standardima.
Prema posljednjoj objavljenoj listi iz juna 2025., trenutno su pod pojačanim nadzorom zemlje poput Bolivije, Bugarske, Monaka, Laosa, Libanona, Nepala, Venezuele, Kameruna i druge, koje rade na otklanjanju strateških nedostataka uz FATF nadzor.
U istom dokumentu FATF navodi i zemlje koje su uklonjene sa sive liste nakon što su ispunile svoje akcione planove: Hrvatska, Mali i Tanzanija.
FATF i regionalna tijela (FSRB) nastavljaju pratiti napredak ovih zemalja, a zemlje na sivoj listi trebaju završiti svoje akcione planove u dogovorenim rokovima. Siva lista je važan indikator za međunarodnu finansijsku zajednicu jer upozorava na potencijalne rizike i pomaže u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma na globalnom nivou.
.webp){kind=icon}
