Iako se interes za osiguranje nepokretne imovine u Bosni i Hercegovini (BiH) posljednjih godina postepeno povećava, brojke pokazuju da je stepen stvarne osiguranosti domaćinstava i dalje nizak u odnosu na realne rizike kojima su građani izloženi. Tržišni podaci ukazuju na rast premije, ali i na dubok jaz između formalno zaključenih polisa i stvarnog obima pokrića.
Eldar Dudo, direktor UNIQA osiguranja d.d. Sarajevo, za Bloomberg Adriju je istakao da na domaćem tržištu trenutno ne postoje sistematizirani i javno dostupni statistički podaci koji bi omogućili precizno izdvajanje osiguranja domaćinstava u okviru ukupnog segmenta osiguranja imovine, zbog čega nije moguće pouzdano utvrditi tačan broj domaćinstava s važećim polisama niti ukupan obim takvih polisa na tržištu. Ono što se može pratiti jesu agregirani podaci u okviru osiguranja od požara i prirodnih sila, koji obuhvataju i imovinu domaćinstava, ali i industrijske i komercijalne rizike.
Bez preciznih podataka, ali trendovi postoje
Taj segment već godinama učestvuje s od 4,1 do 4,3 posto u ukupnoj premiji osiguranja u BiH, uz umjeren, ali stabilan rast. Ukupna tržišna premija u ovom segmentu porasla je sa oko 33 miliona KM u 2021. godini na gotovo 47 miliona KM u 2024. godini, što ukazuje na rast interesa za zaštitu imovine, iako se taj rast ne može direktno pripisati isključivo domaćinstvima.
Eldar Dudo, direktor UNIQA osiguranja d.d. Sarajevo.
Dudo je kazao da se u okviru UNIQA osiguranja, posebno u segmentu osiguranja stambenih objekata, bilježi kontinuiran rast premije tokom posljednjih pet godina, što prema njegovom mišljenju, pokazuje da dio građana sve više prepoznaje potrebu za zaštitom vlastite imovine.
Šta se osigurava, a šta ostaje bez zaštite
Na tržištu osiguranja u BiH najčešće se osiguravaju stambeni objekti, stanovi i kuće te poslovni objekti i imovina pravnih osoba. Međutim, značajan dio privatne imovine ostaje bez adekvatnog pokrića, posebno kada je riječ o rizicima poput poplava, klizišta i drugih prirodnih nepogoda.
Ti rizici se u pravilu ugovaraju kao dodatna pokrića i nisu automatski uključeni u osnovne polise.
"Zbog nedovoljne informiranosti ili uvjerenja da se takvi događaji dešavaju rijetko, građani ih često izostavljaju. U praksi to znači da veliki broj objekata jeste formalno osiguran, ali ne u punom obimu rizika kojima su realno izloženi, kazao je Dudo.
Katastrofe podižu svijest, ali ne i broj polisa
Dudo kaže da iskustva iz prethodnih godina pokazuju da velike prirodne nepogode povećavaju svijest o rizicima, ali se ta svijest ne prevodi automatski u veći broj zaključenih polisa. Nakon velikih poplava 2014. godine, tržišni podaci čak bilježe blagi pad premije osiguranja imovine u 2015. godini u odnosu na godinu ranije.
Kako objašnjava, razlog leži u strukturi tržišta, gdje značajan dio premije dolazi od velikih industrijskih i komercijalnih polisa, ali i u činjenici da se građani često oslanjaju na ad hoc rješenja ili očekuju institucionalnu pomoć nakon štete. Ipak, dugoročno gledano, učestalost ekstremnih vremenskih događaja utječe na postepeni rast interesa za osiguranje imovine, što se vidi u rastu premije u posljednjim godinama.
Depositphotos
Jaz između očekivanja i stvarnog pokrića
Jedan od ključnih problema ostaje nedovoljna svijest građana o stvarnom obimu pokrića koje njihove polise nude. Često se pretpostavlja da osnovna polisa automatski pokriva sve vrste šteta, uključujući poplave i klizišta, što u praksi najčešće nije slučaj.
"Ta pokrića se dodatno ugovaraju, a upravo tu nastaje jaz između očekivanja i realnosti. Zbog toga se posebna pažnja posvećuje transparentnoj komunikaciji i edukaciji klijenata, kako bi tačno znali šta njihova polisa pokriva i na koji način mogu prilagoditi osiguranje stvarnim potrebama i rizicima", kazao je Dudo.
Razlozi zbog kojih se građani i dalje ne odlučuju na osiguranje imovine uglavnom se svode na kombinaciju ekonomske realnosti i nedovoljne informiranosti. Osiguranje se često ne doživljava kao prioritet u kućnom budžetu, sve dok se šteta ne dogodi.
Prisutan je i stav da su prirodne nepogode rijetke ili da se "dešavaju drugima", kao i nedovoljno razumijevanje stvarne vrijednosti imovine i finansijskih posljedica njenog gubitka. Sve to doprinosi činjenici da stepen osiguranosti imovine u BiH ne odgovara stvarnim rizicima.
Kultura upravljanja rizikom kao ključni problem
Na problem niske osiguranosti ukazuje i Marijana Bavrka, stručnjakinja za osiguranje u BiH, koja za Bloomberg Adriju ističe da je u praksi neshvatljivo da objekti vrijedni 200.000 KM i više nemaju osnovnu polisu osiguranja.
U upravljanju imovinom, kako navodi, takav pristup se ne smatra štednjom, već izlaganjem nepotrebnom riziku. Posebno na područjima gdje su poplave, klizišta i druge elementarne nepogode sve izraženije, a sve češće upravo viđamo ovakve situacije.
Prema njenim procjenama, u BiH je osigurano oko 10 posto stambenih objekata, što jasno pokazuje da problem nije u cijeni, jer godišnja premija u odnosu na vrijednost imovine predstavlja zanemariv trošak.
Jaffa plantaže
Pojašnjava kako je stvarni problem kultura upravljanja rizikom, ali i odgovornost struke koja prečesto pristaje na površna rješenja i "prodaju polise", umjesto da radi ono što joj je osnovna uloga - savjetovanje i zaštita klijenta.
Struka ima obavezu da vlasnicima imovine jasno, konkretno i bez uljepšavanja objasni šta znači imati polisu, ali i šta znači nemati je u trenutku štete.
"Profesionalac ne smije prešutjeti rizike kako bi zaključio posao, niti svesti osiguranje na cijenu po kvadratu. Upravo takav pristup godinama stvara pogrešnu percepciju da je osiguranje trošak, a ne alat upravljanja imovinom. Promjena svijesti ne dolazi kroz paniku nakon poplava ili požara, nego kroz kontinuiranu edukaciju i odgovorno ponašanje struke", kazala je Bavrka.
Podsjeća da osiguranje mora postati sastavni dio normalnog upravljanja nekretninom, jednako kao pravna dokumentacija, održavanje objekta ili planiranje investicija.
"Kada stručnjaci preuzmu odgovornost za način na koji objašnjavaju rizik, tada i vlasnici imovine počinju drugačije razmišljati", rekla je.
Objekt vrijedan nekoliko stotina hiljada maraka bez polise osiguranja, kako ističe, nije pokazatelj finansijske snage, već nedostatka odgovornog odnosa prema imovini. Rizik postoji bez obzira na to priznaju li ga vlasnici ili ne.
"Osiguranje ne sprječava štetu, ali sprječava finansijski slom nakon štete", poručuje Bavrka, naglašavajući razliku koju, prema njenim riječima, ozbiljni vlasnici imovine vrlo dobro razumiju.