Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluku kojom se kanabis prvi put priznaje kao supstanca s medicinskom vrijednošću u domaćem pravnom okviru, čime je okončan gotovo decenijski institucionalni zastoj u njegovoj upotrebi u liječenju. Ovom odlukom kanabis je iz kategorije strogo zabranjenih supstanci prebačen u grupu tvari koje se mogu koristiti kao lijekovi, ali isključivo pod strogim nadzorom države i zdravstvenih institucija. Odluka je donesena na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, čime se BiH formalno usklađuje s međunarodnim i evropskim regulatornim standardima.
Izmjenama i dopunama Spiska opojnih droga, psihotropnih tvari, biljaka i prekursora, konoplja (Cannabis sativa L.), njene smole, ekstrakti i tinkture izbrisani su iz Tabele 1, u kojoj se nalaze zabranjene supstance i biljke, te prebačeni u Tabelu 2 - tvari i biljke pod strogom kontrolom. U istoj kategoriji već se nalaze opijum, morfij i druga sredstva koja se koriste u medicinske svrhe, ali uz jasno definisane mehanizme nadzora.
Prema važećem Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, supstance u Tabeli 2 mogu se koristiti isključivo uz poseban režim kontrole. U tabeli 3 su supstance i biljke pod kontrolom. Prekursori (sirovina) se razvrstavaju u tabelu 4.
U praksi to znači da će kanabis biti dostupan samo kao registrovani farmaceutski ili magistralni preparat, na osnovu ljekarskog recepta. Ljekari će izdavati dupli recept, uz vođenje detaljne evidencije o pacijentima, propisanim količinama i načinu upotrebe, dok će nadzor nad eventualnim zloupotrebama ostati u nadležnosti Ministarstva sigurnosti i policijskih organa.
Depositphotos
Ministarstvo civilnih poslova BiH naglasilo je da ova odluka ne znači liberalizaciju niti otvaranje tržišta nekontrolisanim proizvodima. Naprotiv, uspostavlja se strogo definisan sistem u kojem su proizvodnja, uvoz, promet i primjena kanabisa jasno regulisani. Svi preparati koji sadrže kanabinoide moći će se koristiti isključivo kao lijekovi, uz odobrenje i kontrolu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, te pod nadzorom svih faza - od uvoza do primjene kod pacijenata.
Upotreba kanabisa u medicinske svrhe
Ministrica civilnih poslova Dubravka Bošnjak istakla je da se Bosna i Hercegovina ovom odlukom usklađuje s međunarodnim standardima i evropskom praksom, nakon što je Komisija Ujedinjenih naroda za opojne droge, na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije, još u decembru 2020. godine uklonila kanabis s liste supstanci bez priznate medicinske vrijednosti i prebacila ga u grupu tvari koje imaju medicinsku vrijednost, ali zahtijevaju strogu kontrolu.
"Ovom odlukom BiH se svrstava uz zemlje koje pitanje medicinskog kanabisa rješavaju kroz regulaciju, a ne kroz zabrane koje u praksi često podstiču sivo tržište. Fokus ostaje na zaštiti pacijenata, sigurnosti lijekova i potpunoj kontroli sistema", navela je Bošnjak.
Jedan od ključnih argumenata za legalizaciju odnosi se upravo na suzbijanje crnog tržišta. Iz Ministarstva civilnih poslova podsjećaju da su se preparati na bazi kanabisa i prije ove odluke pojavili na sivom tržištu, često po visokim cijenama, bez ikakvog nadzora kvaliteta, standardizacije sastava ili garancije sigurnosti primjene. Uspostavljanje jasnog pravnog okvira trebalo bi omogućiti dostupnost sigurnih i kontrolisanih lijekova, ali i smanjiti prostor za ilegalnu prodaju.
Depositphotos
Suzbijanje crnog tržišta
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, jedan od ključnih zagovornika ove odluke, poručio je da je riječ o rezultatu dugogodišnje borbe obilježene političkim opstrukcijama i snažnim interesnim sukobima. Istakao je da su godine zagovaranja bile praćene svjedočanstvima pacijenata kojima je ulje kanabisa pomagalo u liječenju, ali koji su bili primorani lijek nabavljati ilegalno.
"Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Borba nije završena, ali sada je mnogo lakše", naveo je Magazinović, zahvalivši svima koji su učestvovali u procesu, uključujući Irfana Ribića i ministricu Bošnjak.
Magazinović je još 2022. godine upozoravao da legalizaciju usporavaju četiri interesne grupe - crno tržište i nadriljekari, dio farmaceutske industrije koji strahuje od gubitka profita, te lobiji koji su zagovarali isključivo uvoz ili isključivo domaću proizvodnju kanabisa. Upravo ti sukobi interesa, prema njegovim riječima, bili su jedan od razloga dugog zastoja u donošenju odluke.
Kanabis je danas u medicinske svrhe legalizovan u najmanje 21 državi Evropske unije, uz različite modele i ograničenja. U tom kontekstu, odluka Vijeća ministara predstavlja institucionalni iskorak kojim BiH, uz višegodišnje kašnjenje, uvodi regulisanu medicinsku upotrebu kanabisa, bez promjene postojećih zakona koji se odnose na njegovu zloupotrebu.
Iako odluka označava prekretnicu, njena stvarna vrijednost bit će mjerljiva tek kroz implementaciju. Uspjeh će zavisiti od efikasnosti nadzora, dostupnosti lijekova pacijentima i sposobnosti institucija da zatvore prostor za sivu ekonomiju, istovremeno zadržavajući strogu kontrolu nad supstancom koja i dalje nosi visok rizik zloupotrebe.
.webp){kind=icon}
