Kraj godine u BiH već je tradicionalno rezerviran za razgovore o minimalcu. Radnici se nadaju, sindikati predlažu, poslodavci preznojavaju, a premijer Federacije BiH poručuje da je "lijepo imati želje", ali….
Nema nove "šok terapije"
Prošlogodišnje historijsko povećanje minimalne plate za oko 400 KM teško da će se ponoviti. Sindikati su ove godine podigli prašinu prijedlogom da minimalac skoči na 1.200 KM, uz diferencijaciju prema stručnoj spremi, što bi značilo da bi oni s visokom stručnom spremom imali minimalnu platu od 1.600 KM. Uslijedile su reakcije poslodavaca, naročito na društvenim mrežama, uz navode da bi "svaka odluka bez prethodnog rasterećenja i procjene posljedica mogla ugroziti firme i radna mjesta".
Prijedlog je odbijen na posljednjem sastanku predstavnika Sindikata, poslodavaca, Vlade FBiH i Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH. Sindikat je ubrzo izašao s novim prijedlogom da minimalna plata iznosi 70 posto prosječne plate u FBiH, što je otprilike oko 1.120 KM.
Čitaj više
Kakav minimalac traže radnici u FBiH, a šta nude poslodavci
Sindikati i poslodavci u FBiH razilaze se oko potencijalnog povećanja minimalne plate. Sindikat zagovara rast na 1.200 KM, dok poslodavci ističu da bi svaka odluka bez prethodnog rasterećenja i procjene posljedica mogla ugroziti firme i radna mjesta.
09.12.2025
Kome u BiH najbrže raste plata: Ove djelatnosti obilježile su 2025.
Ovi podaci potvrđuju da se rast nije koncentrirao samo u visokosloženim zanimanjima, nego i u tradicionalnim granama ekonomije s velikom zaposlenosti.
10.12.2025
FBiH razmatra novi minimalac: Koliko je realno očekivati ozbiljan rast
Prema važećem propisu, Vlada FBiH je dužna najkasnije do 31. decembra donijeti odluku o iznosu minimalne plate za narednu godinu, što znači da će u narednih nekoliko sedmica biti donesena jedna od najvažnijih ekonomskih odluka za 2025. i 2026. godinu.
04.12.2025
Inflacija jede plate u Federaciji BiH
Cijene u Federaciji BiH u julu su u prosjeku porasle 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok godišnja inflacija iznosi 4,5 posto, pokazuju zvanični podaci. Prosječna neto plata ostaje znatno niža od stvarnih troškova života, pokriva tek 49,6 posto Sindikalne potrošačke korpe, što jasno ukazuje na sve dublji jaz između rasta troškova i primanja građana.
22.08.2025
Nadu radnicima podgrijavale su i izjave pojedinih ministara. Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar nedavno je u emisiji Špica na TVSA kazao da će doći do novog povećanja minimalne plate. Međutim, taman kada se činilo da je odluka o povećanju minimalne plate konačna, stigao je hladan tuš za radnike i to od premijera Federacije BiH.
Nermin Nikšić je na sindikalne zahtjeve odgovorio da je "lijepo imati želje" i da je "svjestan da su to i potrebe", ali je podsjetio da se Vlada prošle godine "odlučila na šok terapiju". Tvrdi da su poslodavci tada strahovali, analitičari predviđali gubitak 25.000 radnih mjesta, a protesti se organizirali zbog povećanja minimalne plate. Vlada je, kaže, ove godine kompenzirala povećanje minimalca poticajima od preko 100 miliona KM, te je podsjetio i na dvije uredbe o neoporezivom dijelu primanja.
Nermin Nikšić (Vlada FBiH)
Poruka je jasna, a to je da "nova šok terapija nije realna".
I dok sindikat traži 1.120 KM, izvori Bloomberg Adrije bliski vlasti tvrde da će do povećanja doći, ali ne onoliko koliko bi sindikati željeli. Navodno se govori o 60 KM. Diferencijaciju prema stručnoj spremi, koja je izazvala najveću buru, u ovom trenutku više niko i ne spominje.
Zanimljivo je da vlasnici malih i srednjih preduzeća, koji su lani protestovali protiv povećanja minimalne plate, ovaj put odobravaju poruke premijera. Tvrde da je "konačno rekao ono što oni govore već godinu dana", a to je da nema ekonomskog rasta bez razgovora sa strukom, održivih plata bez fiskalne reforme i ad hoc odluka koje ne pogađaju i radnika i poslodavca.
"Upravo to sada potvrđuje i premijer FBiH, da je povećanje minimalne plate krajem 2024. bilo šok terapija koja nije dala željene rezultate. Da nova šok terapija nije realna i da je vrijeme da se razgovara, planira i usklađuje", stoji u saopćenju Udruženja malih i srednjih preduzeća. Oni smatraju da je to važno priznanje i znak da je glas realnog sektora i njihovog Udruženja ipak stigao do institucija.
Iz Udruženja poručuju da podržavaju sve što pomaže privredi i radnicima da se razvijaju, ali da žele dijalog, a ne diktat.
Saveznici ili protivnici?
Radnici, ipak, na poslodavce često ne gledaju kao na saveznike, poručujući da im je dosta rada za "male pare".
S druge strane, ni poslodavcima nije jednostavno. Doprinosi koje državi plaćaju i dalje su visoki, iako je od 1. jula stopa doprinosa smanjena sa 41,5 posto na 36 posto. Privrednici tvrde da je to nedovoljno i da bi novo povećanje minimalca dodatno povećalo izdatke po radniku.
Bloomberg Adria
Sindikati, pak, uzvraćaju. Tako je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Samir Kurtović nedavno u izjavi za Klix.ba kazao da je važno znati da su poslodavci po osnovu tih 5,5 posto, koliko su smanjeni doprinosi, zaradili 600 miliona KM, te da većina njih taj novac nije preusmjerila na radnike.
Priču o minimalcu možemo svesti i na jednu rečenicu, da svako ima svoje strahove, a niko ono što želi. I dok se ti strahovi prelamaju, želje odgađaju, minimalac i pri kraju ove godine ostaje tema broj jedan.
.webp){kind=icon}
