U tragediji koja se u utorak navečer dogodila u Domu penzionera u Tuzli poginulo je 11 osoba, dok je 38 hospitalizirano, od čega su četiri pacijenta na respiratoru. Požar je izbio na sedmom spratu, u dijelu gdje su boravile nepokretne osobe, uključujući dementne pacijente i osobe s teškim oblicima karcinoma, što je znatno otežalo evakuaciju.
U istragu su uključeni Tužilaštvo TK i MUP TK, a tačan uzrok požara bit će poznat po okončanju uviđaja i svih potrebnih vještačenja. Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić opisao je događaj kao katastrofu ogromnih razmjera i najavio da će ekipa Vlade FBiH obići institucije i ustanove koje su u nadležnosti FBiH, a tražit će isto i od kantonalnih i nadležnih vlasti.
Dugogodišnja upozorenja na loše uslove
Građani već godinama upozoravaju na loše uslove u Domu penzionera Tuzla. Neki od problema na koje su ukazivali su smještaj nepokretnih i dementnih osoba na višim spratovima, vlaga u sobama, loš kvalitet hrane, ali i neadekvatno postupanje prema štićenicima. Uprkos lošim uslovima, nedavno su u ovom Domu povećane cijene smještaja za čak 30 posto. Direktor Doma Mirsad Bakalović podnio je ostavku, ističući da je to najmanje što može učiniti u ovoj tragediji.
Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić kazao je da Dom penzionera određuje smještaj ljudi, te poručio da će shodno zakonu provesti mjere protiv svih za koje se utvrdi krivica, a ostavku direktora Doma je označio kao moralan čin.
Podsjetimo, prije nešto više od mjesec dana vijećnica Dragana Berberović Gagro na email je dobila fotografije o katastrofalnoj situaciji u ovom objektu, koje je javno i objavila. Ukazala je na vlagu, slabe obroke, navodeći da "za tu cijenu hrana i uslovi moraju biti bolji".
"Korisnici i skrbnici prijavljuju mobing, loše uvjete i nesposoban menadžment, mobing i psovke su vidljivi iz videa", napisala je tada vijećnica Gradskog vijeća Tuzla.
Cijene smještaja u domovima za starije i nemoćne osobe u Evropskoj uniji proteklih godina znatno su porasle, a sličan trend bilježi se i u BiH. U našoj zemlji ujedno raste i potražnja za institucionalnim smještajem, što dodatno produžava liste čekanja. U BiH se razlikuju javne i privatne ustanove, što se jasno odražava na cijene, ali i na kvalitet usluga.
Javni domovi u BiH pružaju osnovnu njegu po nižim cijenama, ali često uz problematične uslove, nedostatak osoblja i sporije reagiranje u kriznim situacijama. U Tuzli je JU Dom penzionera nedavno povećao cijene smještaja, koje sada iznose od 1.050 KM mjesečno za pokretne korisnike do 1.650 KM za nepokretne i polupokretne, uz dodatnih 150 KM za pelene, kateter ili sondu. U Sarajevu, u KJU Gerontološki centar cijena za pokretnog korisnika iznosi 700 KM, dok jednokrevetna soba košta 1.000 KM. Slično je i u Banjoj Luci, gdje smještaj preko organa starateljstva košta od 850 do 950 KM, dok privatni ugovori u JU Gerontološki centar iznose između 1.300 i 1.500 KM. U Mostaru, Centar za stare i iznemogle naplaćuje smještaj od 900 do 1.100 KM mjesečno.
Iako su ovi domovi javno finansirani i cijene su nešto niže, incidenti poput požara u Tuzli ili ranijeg požara u JU Penzionerski dom ZDK u Zenici 20. maja 2023. kada, srećom, nije bilo žrtava, ali je nastala materijalna šteta, pokazuju da sigurnost i uslovi u ovim ustanovama često nisu na zadovoljavajućem nivou. Takvi incidenti naglašavaju ranjivost korisnika i potrebu za hitnim unapređenjem standarda sigurnosti i nadzora u javnim domovima.
Cijene u privatnim domovima
Prema nepotpunim informacijama, na području FBiH postoji više od 30 privatnih domova za stare i iznemogle osobe. Privatni domovi imaju znatno više cijene, ali u pravilu nude dodatne benefite i individualiziranu njegu, što potvrđuju porodice čiji su članovi smješteni u ove ustanove. Primjerice, u Domu Sentivo u Sarajevu pokretni korisnici plaćaju 1.690 KM mjesečno, dok nepokretni i dementni korisnici plaćaju 1.890 KM, a jednokrevetna soba može koštati i 2.000 KM. U Domu Miran San, također u Sarajevu, cijene su dostupne na upit, dok Dom Vitalis za pokretne korisnike naplaćuje oko 1.390 KM, a za nepokretne i dementne približno 1.650 KM mjesečno.
Depositphotos
Tragični požar u Tuzli pokazao je da niska cijena javnog smještaja nije proporcionalna sigurnosti, a dugogodišnja upozorenja korisnika i njihovih porodica ostala su neprimijećena. Ovi događaji jasno naglašavaju potrebu za revizijom smještaja, uslova i sigurnosnih standarda u svim javnim domovima za starije osobe u BiH.
Nedostatak smještajnih kapaciteta u javnim ustanovama godinama nadomještaju privatni domovi, gdje su cijene znatno više i u prosjeku se kreću od 1.500 KM pa naviše. U većini privatnih ustanova usluga za korisnike je mnogo bolja i raznovrsnija, uključujući individualiziranu njegu i bolje sigurnosne protokole.
Ovakve tragedije dešavale su se u sličnim institucijama i u regiji, u javnim, ali i privatnim ustanovama. U Hrvatskoj se u januaru 2020. dogodio požar u Domu za starije i nemoćne "Zelena oaza" u Andraševcu kod Oroslavja i tada je poginulo šest štićenika. Radi se o privatnom Domu, a objekat u kojem su bili smješteni stradali štićenici služio je kao gospodarski objekat koji je prenamijenjen za smještaj starijih i nemoćnih osoba, pisali su u to vrijeme hrvatski mediji. Nekoliko mjeseci nakon toga, preciznije 27. septembra 2020. dogodio požar u domu za starije u Dugom Ratu kada su poginule dvije osobe, dok je jedna povrijeđena.
U požaru koji je 20. januara ove godine izbio u privatnom "Domu za smještaj odraslih i starijih lica Ivanović" u Velikom Borku poginulo je osam osoba. Isti dan, uhapšeno je i troje vlasnika doma koji se sumnjiče za teška djela protiv opšte sigurnosti.
.webp){kind=icon}
