.webp){kind=icon}
Trgovinski sektor u Republici Srpskoj, pored prerađivačke industrije i poljoprivrede, šumarstva i ribolova, ima statistički najznačajniji udio u strukturi BDP-a.
"Posmatrano po godinama, kretao se od 11,2 posto u 2016. godini do 11,8 posto u 2019., dok u 2021. godini iznosi 11,7 posto. Broj zaposlenih u trgovinskom sektoru bilježi konstantan rast. Od ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj u 2021. godini, koji iznosi 279.030, u sektoru trgovine zaposleno je 48.818 osoba", za Bloomberg Adriju kaže Dragana Šobot, sekretar udruženja trgovine, turizma i ugostiteljstva i finansijsko-osiguravajućih organizacija pri Privrednoj komori RS.
Pročitaj više: Inflacija nominalno pogurala maloprodaju u regiji, slijedi usporavanje
Hrana, bijela tehnika i odjeća donijeli kompanijama desetine miliona profita
U Bosni i Hercegovini promet trgovine na malo, izuzev trgovine motornim vozilima i motociklima, u julu bilježi realni mjesečni rast od 3,8 posto i godišnji rast od 9,6 posto. Nominalno je promet za 18 posto veći u odnosu na prethodnu godinu, međutim zabilježen je mjesečni nominalni pad od 0,1 posto. Ovo pokazuje da obim visokih cijena utiče na ovaj sektor.
Sektor trgovine suočava se s nedostatkom radne snage/Depositphotos
"U prvih šest mjeseci ove godine većina trgovaca bilježi rast prodaje, na koji je dijelom uticao rast cijena, ali i rast primanja zaposlenih, pa samim tim imamo i veću potrošnju. Ovdje treba posebno napomenuti da je ovo finansijski rast, a ne količinski", dodaje Šobot.
Najveći problemi s kojima se suočava sektor trgovine odnose se na nedostatak stručne radne snage, stalne turbulencije zbog cijene te sve veće kašnjenje u isporuci robe.
"S obzirom na to da je Zakonom o trgovini definisano da je odluka o radnom vremenu u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, problem predstavljaju i inicijative za uvođenje neradne nedjelje, koje zbunjuju kako radnike tako i potrošače i daju negativnu sliku o sektoru trgovine, a da pri tom trgovci uopšte ne mogu uticati na radno vrijeme", ističe Šobot.
Iako sektor trgovine bilježi finansijski rast, Šobot ističe da inflacija trenutno u znatnoj mjeri otežava poslovanje, tako da nemaju jasno mjerilo vrijednosti za cijene te se tržište ne može adekvatno pratiti.
Bilježi se pad prodaje osnovnih životnih namirnica/Fena
"Pored toga, imamo i negativno mišljenje javnosti da su za poskupljenja koja pogađaju naše građane krivi trgovci, na šta sektor trgovine uopšte ne može da utiče. Šta više, na većinu robe smanjen je procenat marže, dok su na drugoj strani enormno povećani troškovi kroz povećanja ličnih primanja zaposlenih i transportne usluge", pojašnjava Šobot.
Kada je riječ o navikama potrošača, Šobot ističe da trenutno bilježe smanjenu prodaju osnovnih životnih namirnica koje su rezultat prekomjerne kupovine i stvaranja zaliha s početka godine.
"U posljednjim mjesecima bilježimo trend smanjenja asortimana kod pojedinačnih kupovina, te je također simptomatično da mnogi proizvođači smanjuju gramažu proizvoda kako bi pojedinačne cijene ostale nepromijenjene ili što manje promijenjene, a što potrošači prihvataju i kupuju manja pakovanja", dodaje Šobot.
Trendove za naredni period teško je predvidjeti, ali očekuje se daljnji rast prometa u trgovini.
"Ovo je jako teško prognozirati, s obzirom na to da sve više imamo nedostatke robe. Ali ukoliko ne bude većih problema u lancu snabdijevanja, očekujemo da će sektor trgovine imati pozitivan dvocifren rast, koji je, opet kažem, rezultat spleta više okolnosti na tržištu'', kaže Šobot.
