Prvi put u strogo kontrolisanim uslovima u in vitro laboratoriji Instituta za genetičke resurse Univerziteta u Banjoj Luci, proizvedena je autohtona sorta glamočkog krompira. Ovaj naučni iskorak predstavlja značajan doprinos očuvanju genetičkih resursa Bosne i Hercegovine (BiH) i jačanju domaće poljoprivrede.
Kako ističu stručnjaci, riječ je o savremenoj biotehnološkoj metodi mikropropagacije koja omogućava dobijanje zdravog i virusno čistog sjemenskog materijala. Time se obezbjeđuje stabilan izvor kvaliteta, stabilni prinosi i bolja dostupnost poljoprivrednicima.
Doc. dr Mirela Kajkut Zeljković, šefica laboratorije za Bloomberg Adriju je rekla da se radi o vrlo važnom iskoraku jer pokazuje da imamo kapacitete da na savremen i naučno utemeljen način očuvamo i održivo koristimo naše autohtone sorte.
"Proizvodnja autohtone sorte u sterilnim i strogo kontrolisanim uslovima znači da možemo obezbijediti stabilan izvor kvalitetnog sjemenskog materijala, čime se jača domaća proizvodnja i smanjuje zavisnost od uvoza", kazala je Kajkut Zeljković.
Bloomberg Adrija
Mikropropagacija – ključ očuvanja autentičnosti
Na ovom postupku rađena je metoda mikropropagacije koja podrazumijeva razmnožavanje biljaka u sterilnim uslovima, gdje se od male količine početnog materijala može proizvesti veliki broj genetički identičnih, bezvirusnih biljaka. Kajkut Zeljković naglašava da je ova metoda ključna jer omogućava očuvanje vrsta koje se ne mogu čuvati u vidu sjemena, poput krompira ili bijelog luka, u Banci gena Republike Srpske (RS).
Jedna od najvećih koristi ovog pristupa, kako nam je kazala, jeste dostupnost virusno čistog i zdravog sjemenskog materijala, što je od presudnog značaja za postizanje visokih prinosa i kvaliteta.
Dugoročno to znači da će poljoprivrednici moći da planiraju sigurniju proizvodnju sa smanjenim gubicima i troškovima, ali i sa većim prinosima.
Bloomberg Adrija - laboratorisjki uzgoj
Za poljoprivrednike to znači pouzdanost i kontinuitet u proizvodnji. "Imati pristup zdravom sjemenskom materijalu autohtone sorte znači veći prinos, prepoznatljiv kvalitet i veću konkurentnost na tržištu. Osim toga, očuvanje autohtonih sorti doprinosi ruralnom razvoju, zaštiti kulturno-poljoprivredne baštine, pa čak i razvoju agroturizma", naglašava Kajkut Zeljković.
Institut planira da ovaj pristup proširi i na druge autohtone sorte u BiH. Mikropropagacija je univerzalna metoda i može se primijeniti na veliki broj biljnih vrsta.
"U našem Institutu već imamo mogućnosti primjene na voće i ljekovito bilje, poput maline, kupine, jagode, kruške, vinove loze, lavande i drugih vrsta", kaže Kajkut Zeljković.
Bloomberg Adrija
Naredni koraci istraživačkog tima
Istraživački tim, koji pored doc. dr Mirele Kajkut Zeljković čine i saradnici Sonja Umićević, MA, i David Ducanović, već planira naredne faze projekta. Kazala je da su naredni koraci usmjereni na uvođenje drugih autohtonih sorti u in vitro kulturu radi konzervacije i dugoročnog čuvanja, kao i na proizvodnju bezvirusnog sjemenskog materijala. Takođe, cilj im je jačanje istraživačke infrastrukture i saradnja sa regionalnim i međunarodnim institucijama, kako bi Institut bio prepoznat kao centar za očuvanje i održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa.
Metode uzgoja kao što je ova ne znači samo tehnološki napredak, već i strateško ulaganje u budućnost domaće poljoprivrede. In vitro proizvodnja osigurava zdrav i stabilan sadni materijal, čuva genetičku autentičnost autohtonih sorti i smanjuje zavisnost od uvoza. Dugoročno, ona otvara prostor za veće prinose, jaču konkurentnost i očuvanje kulturno poljoprivredne baštine, pokazujući kako spoj nauke i tradicije može postati ključ razvoja ruralnih zajednica.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...