Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim disbalansom u vanjskotrgovinskoj razmjeni mesa. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u prvom polugodištu 2025. godine deficit je iznosio 245,3 miliona KM, čime meso zauzima najveći udio u ukupnom deficitu agro-prehrambenog sektora.
Taj sektor ukupno bilježi oko dvije milijarde KM deficita, što predstavlja 32 posto ukupnog trgovinskog deficita BiH. Izvoz mesa pokriva tek 12 posto vrijednosti uvoza.
Uvoz mesa u konstantnom rastu
Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je uvoz mesa u konstantnom rastu posljednje tri godine, uz tek blagi pad u ovoj, u poređenju s istim periodom lani. Tokom sedam mjeseci ove godine izdvojeno je više od 381 milion KM za uvoz mesa, dok je izvoz mesa iznosio oko 30,6 miliona KM. Trend jasno ukazuje na rast cijena i osjetljivu zavisnost domaćeg tržišta od stranih dobavljača.
Najveći iznos odnosi se na uvoz goveđeg mesa svježeg, rashlađenog ili smrznutog, koje je plaćeno više od 200 miliona KM. Za svinjsko meso izdvojeno je 67,2 miliona KM, a za meso peradi i jestive klaoničke proizvode od peradi 34,7 miliona. Najviše mesa BiH je uvezla iz Holandije, Italije, Poljske, Belgije i Srbije.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo za Bloomberg Adriju ocjenjuje da stanje u ovom sektoru ne može biti gore.
"Doveli su nas u situaciju da smo totalni ovisnici o uvozu ne samo mesa, nego i ostalog, svega i svačega", kaže Bićo.
On ističe da je sramota da se u javnost izlazi s ovim podacima, dok se istovremeno gase proizvodnje, zemlja stoji neobrađena, a štale su prazne. "Ovo su podaci samo za pola godine, a do kraja će to izaći na milijardu", dodaje.
Bićo također navodi da mu nije jasno čime se trenutna vlast vodi, ali ističe da Udruženje poljoprivrednika FBiH od nje očekuje zaštitu domaćih poljoprivrednika, povećanje sredstava za poljoprivredu i određivanje strateških proizvodnji. "Moraju se prvenstveno zaštititi domaća proizvodnja i domaći poljoprivrednici", zaključuje.
Ekonomski analitičari upozoravaju da ovakva struktura uvoza dodatno opterećuje trgovinski bilans i ukazuje na potrebu za jačanjem domaće proizvodnje i boljom podrškom lokalnim farmerima. Iako BiH ima potencijal za razvoj stočarstva, domaći proizvođači i dalje ne mogu konkurisati količinama i cijenama koje dolaze iz inozemstva.
Sve to dovodi do propadanja farmi jer mnogi farmeri odustaju od proizvodnje zbog nekonkurentnih uslova. Posebno se ističu i zdravstveni rizici i situacije u kojima se uvozi smrznuto meso iz dalekih zemalja koje se 'osvježava' aditivima, što izaziva zabrinutost potrošača.
Stručnjaci predlažu strategiju
Slični trendovi prisutni su i u širem sektoru poljoprivrede, stočarstva i ribarstva. BiH je u 2024. ostvarila izvoz u sektoru poljoprivrede, stočarstva i ribarstva u iznosu od 252,7 miliona KM, dok je uvoz iznosio 1,05 milijardi KM. Udio sektora poljoprivrede, stočarstva i ribarstva u BDP-u BiH za 2024. iznosi 4,83 posto uz prerađivačku industriju dominantan sektor u kreiranju BDP-a.
Igor Živko, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, za Bloomberg Adriju kaže da ovi podaci ukazuju na potrebu razvoja poljoprivrede i stočarstva i potencijala koji ovaj sektor ima za nacionalnu ekonomiju.
Bloomberg Adria
Povećanje aktivnosti u sektoru poljoprivrede vezuje se za povećanje aktivnosti u prehrambenoj industriji, transportu, trgovini i ugostiteljstvu.
"S druge strane poticanjem proizvodnje kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda smanjili bismo uvoznu ovisnost i osjetljivost na skokove cijena", kaže Živko.
Slobodna trgovina robom ne isključuje uspostavu i unapređenje sistema kontrole kvaliteta uvezenog mesa i hrane s aspekta zaštite zdravlja BiH potrošača.
Potrebno je, kaže naš sagovornik, raditi na strategiji razvoja poljoprivrede i stočarstva koja mora prepoznati oblike finansiranja i ulaganja u sisteme kvaliteta koji traži i primjenu novih tehničkih i tehnoloških rješenja u proizvodnji te standarda koji moraju biti u skladu sa zahtjevima EU (kontrola bolesti, identificiranje i praćenje životinja, standardi u proizvodnji itd.).
"Na ovaj način osigurati uređeno tržište, povezivanje proizvodnje i potrošnje te otvoriti inozemna tržišta", tvrdi Živko. Poljoprivreda i stočarstvo BiH u trenutnom stanju okoliša može proizvoditi visokokvalitetne proizvode, gastro delicije, proizvode za specifične potrebe potrošača.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...