Ekonomija Bosne i Hercegovine (BiH) je ostvarila solidan ekonomski rezultat u 2024. godini mjereno rastom bruto društvenog proizvoda koji je uvećan za realnih 2,5 posto u poređenju s prethodnom godinom i to uprkos nizu izazova s kojima se BiH suočavala tokom godine. Kao ključni izazovi izdvajaju se slab oporavak potražnje za bh. izvoznim proizvodima od zemalja Eurozone, poplave iz oktobra koje su donijele ljudske žrtve, nanijele značajnu materijalnu štetu te prekinule ključni željeznički pravac ka luci Ploče u Hrvatskoj, a sve praćeno pogoršanom političkom situacijom i zastojem na EU integracijskom putu.
Analitičari sektora Istraživanje, strategija i ESG upravljanje Raiffeisen banke u BiH kazali su da je finalna potrošnja jedan od nosilaca rasta, jer je učešće ove komponente u ukupnom BDP-u na nivou 83 posto, te bilježi realan rast od 2,1 posto na godišnjem nivou, što je ekvivalent realnoj vrijednosti od 760 miliona KM.
Kazali su da najznačajnija pozitivna dimenzija ekonomskog privređivanja u BiH u 2024. godini predstavlja rast investicija od 13,6 posto (+1,45 milijardi KM), što je ohrabrujući znak i solidna osnova za budući ekonomski razvoj.
Najmanja prosječna inflacija
Kao i obično, negativan utjecaj na kretanje BDP-a dolazi od vanjskotrgovinske razmjene, gdje BiH i dalje bilježi značajan trgovinski deficit (2024. 12,58 milijardi KM), ali i nepovoljnu dinamiku rasta komponenti razmjene tako da je u 2024. godini uvoz uvećan za 3,2 posto, a da je izvoz smanjen za 3,7 posto na godišnjem nivou.
"Negativna tendencija iz robne vanjskotrgovinske razmjene je djelimično ublažena kroz rast izvoza u segmentima usluga kao što su turizam (9,6 posto) i IT usluge (6,6 posto), a tu su i tradicionalno rastuće doznake iz inozemstva (9,2 posto), te uvećan obim direktnih stranih investicija (12,1 posto). Osim navedenog, treba izdvojiti činjenicu da je BiH u 2024. godini bila u grupi zemalja s najmanjom prosječnom inflacijom (1,7 posto), dok su npr. zemlje iz regije uglavnom bile iznad nivoa od dva posto (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija)", istakli su analitičari Raiffeisen banke u BiH.
Prvi kvartal 2025. godine donosi određene promjene tako da je napravljen pozitivan iskorak na planu vanjskotrgovinske razmjene kroz rast izvoza od 6,9 posto, što je nakon dužeg perioda viši nivo rasta u odnosu na dinamiku uvoza (5,5 posto), što ukazuje na oporavak potražnje za bh. proizvodima iz EU (5,2 posto) i zemalja CEFTA-e (13,4 posto) i služi kao osnova za pozitivno predviđanje daljnjeg razvoja ovog segmenta BDP-a.
Depositphotos
S druge strane, ostali makroekonomski indikatori bilježe određena negativna pomjeranja u smislu da je inflacija znatno ubrzala (3,3 posto), dinamika prometa maloprodaje je potonula u negativnu zonu (-2,9 posto), industrijska proizvodnja je ostala u negativnom području (-2,5 posto), dok je tržište rada pokazalo određeno smanjenje broja zaposlenih u poređenju s krajem 2024. godine, što je dijelom posljedica cikličnog kretanja na tržištu rada, a dijelom i rezultat povećanja iznosa minimalne plate na 1.000 KM.
Očekuje se stabilizacija ekonomskih kretanja
Uprkos aktuelnim izazovima, analitičari Raiffeisen banke očekuju stabilizaciju ekonomskih kretanja u ostatku godine, uz oporavak maloprodaje i industrijske proizvodnje, kao i postepenu stabilizaciju tržišta rada nakon zakonskih izmjena. U 2025. se prognozira realni rast BDP-a od 2,7 posto, potaknut privatnom potrošnjom, investicijama i izvozom.
Industrijska proizvodnja i izvoz trebali bi se oporaviti nakon recesijskih trendova, dok se očekuje da maloprodaja poraste za tri posto, uz rast prosječnih plata od 10 posto i kreditiranja stanovništva od osam posto. Uslužni sektor, potpomognut turizmom, i dalje će biti značajan oslonac rasta.
Međutim, inflatorni pritisci ostaju prisutni, posebno u segmentima hrane, usluga i potencijalno komunalnih usluga, s inflacijom od tri posto na godišnjem nivou.
Poseban fokus očekuje se na ulaganja u zelenu energiju i digitalizaciju, pod utjecajem EU ESG regulativa. Energetski sektor, kao ključni stub ekonomije, suočava se s izazovom dekarbonizacije do 2050., uz planirana ulaganja u obnovljive izvore i tranziciju termoenergetskog sektora.
Dodatni impuls razvoju može donijeti napredak u EU integracijama. Usvajanje ključnih zakona i početak pregovora s EU otvorio bi pristup Planu rasta za Zapadni Balkan, vrijednom šest milijardi eura, od čega BiH može računati na 1,5 milijardi eura – uz uvjet usvajanja Reformske agende.
.webp){kind=icon}
