Prevoznici gube posao u EU: Kako riješiti problem

Bosanskohercegovačka transportna industrija, kičma trgovinskih tokova zemlje, suočava se s nizom ozbiljnih izazova koji prijete njenoj održivosti. Iako su vozači kamiona krajem aprila protestnom vožnjom kroz Sarajevo ukazali na urgentnost situacije, problemi idu daleko dublje od simboličnog defilea – zahvataju čitav niz sistemskih, pravnih i međunarodnih barijera koje, kako tvrde prevoznici, ugrožavaju opstanak industrije koja zapošljava više od 47 hiljada ljudi.

Najveći kamen spoticanja trenutno je pravilo Evropske unije "90/180 dana", koje ograničava boravak državljana trećih zemalja u šengenskom prostoru na maksimalno 90 dana unutar perioda od 180 dana. Iako je pravilo prvobitno osmišljeno za turiste, njegovom rigidnom primjenom pogođeni su i vozači kamiona koji samo tranzitiraju kroz EU. Zbog toga bh. prevoznici sve češće ostaju bez ključnog kadra, dok vozila miruju.

Velibor Peulić, predstavnik Konzorcija logistike BiH, ističe da se vozači iz BiH tretiraju kao da se u EU nalaze radi odmora, a ne posla. Dodaje da to nije samo problem naše države, već regionalni.

"Riječ je o tome da tumačenje pravila kaže da je vozač – turista. Mi uporno tvrdimo da to nije tako. Imamo čak i presudu saveznog suda iz Austrije, to smo predočili našem ministru vanjskih poslova, da se na bazi te presuđene stvari počnu definirati pojmovi, jer vozač tranzitira kroz te zemlje, to pravilo onemogućava rad naših vozača", pojašnjava Peulić.

Dodaje da zbog ove interpretacije vozači u najboljem slučaju mogu raditi šest mjeseci godišnje, a ostatak vremena provesti u prisilnom "odmoru", što generira ogromne gubitke za kompanije koje ih plaćaju bez mogućnosti rada.

Kazne, hapšenja i reputacijski rizik

Pravilo nije samo birokratska prepreka – ono ima konkretne posljedice. Samo prošle godine, kako kaže Peulić - prevoznici iz BiH platili su oko 100.000 eura kazni u EU, a zabilježeni su i slučajevi hapšenja i pritvaranja, najčešće u Austriji i Njemačkoj. "Naši radnici su tretirani kao da su počinili najteža krivična djela", kaže Peulić i naglašava da je započeta diplomatska inicijativa s ciljem redefiniranja statusa vozača u međunarodnim okvirima.

Pored problema s boravkom u EU, bh. prevoznici su u ozbiljnom zaostatku i u pogledu troškovnih olakšica. BiH je jedina zemlja u regiji koja još nema uspostavljen sistem povrata trošarina za gorivo. Prema Peulićevom mišljenju, to znači da prevoznici iz Hrvatske, recimo, imaju do 33 eurocenta jeftiniji litar dizela – razlika koja se akumulira u stotine eura na svakom putovanju.

"Na svakoj vožnji gubimo u prosjeku 170 eura", pojašnjava Peulić i upozorava da se ti gubici gomilaju i kroz duža zadržavanja na granicama, gdje vozila iz BiH često čekaju i do 40 sati po prelazu.  

Uz to, zbog neusklađenosti radnog vremena između graničnih i inspekcijskih službi, gubi se dodatno vrijeme i resursi.

Podaci pokazuju da oko 93 posto svih robnih tokova u BiH zavisi od drumskog prevoza.

"Cilj je da lanci snabdijevanja s naših prostora budu konkurentniji. Mi jesmo krvotok transportne industrije u BiH. Činjenica je da 93 procenta svih robnih tokova prelazi preko drumskih prevoznika. Imamo podatak da od 24.300 kontenjera koje smo imali u prošloj godini, 98,2 prevoze drumski prevoznici", objašnjava Peulić.

Ipak, uprkos važnosti prevoznika, sektor je sve više pritisnut birokratijom, nedostatkom radne snage i neusklađenošću zakona unutar same države.

Upravo iz svih ovih razloga, vozači su krajem aprila ove godine, organizovali protestnu vožnju kroz Sarajevo kako bi ukazali na niz problema koji im otežavaju poslovanje. Prevoznici i logističke kompanije već godinama ukazuju na sve ozbiljnije prepreke koje ih pritišću – od rastućih troškova, komplikovane birokratije, do zakonskih neusklađenosti koje ugrožavaju cijelu transportnu industriju.

Fena / Sarajevo protesti 

Država (polako) reagira

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto najavio je regionalni pristup rješavanju problema boravka vozača u EU, kao i razgovore s ministrima saobraćaja iz susjednih zemalja. Cilj je, kaže, definirati jedinstven stav prema EU i tražiti jasniju primjenu međunarodnih sporazuma koji bi vozače štitili od ovakvog tretmana.

"Ako bismo imali regionalni nastup, uvjeren sam da bi EU puno pomnije pratila ono što tražimo", poručio je Forto.

Također, ministar Staša Košarac ocijenio je da EU prema bh. prevoznicima postupa diskriminatorno, sprečava pravo na konkurenciju, te generalno ima maćehinski odnos. Posebno je zabrinut, dodaje, zbog pokušaja "preuzimanja poslova i radne snage iz BiH", čime se direktno ugrožava privreda zemlje.

"Mi moramo stati uz svakog privrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH i na najbolji mogući način zaštititi njihove interese'', naveo je Košarac.

Kako navodi, neprihvatljivo je da se bh. prevoznici tretiraju kao ilegalni migranti, čime se krše odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te narušavaju osnovne slobode kretanja ljudi, robe i kapitala.

Sličan ton dolazi i iz Vanjskotrgovinske komore BiH, koja redovno upozorava da zbog restrikcija dolazi do kažnjavanja i čak deportacija vozača. Pritisnute problemima, brojne transportne firme već sele poslovanje u EU, gdje osnivaju firme i prebacuju vozače, dok bh. tržište postaje sve manje atraktivno i stranim firmama – ponajviše zbog loše infrastrukture i dugih čekanja.

"Radi se o dva ključna pitanja zbog čijeg nerješavanja, imamo ne samo slučajeve vraćanja vozača s hrvatske granice i slučajeve kažnjavanja vozača u državama članicama EU, nego i klasične deportacije vozača iz država članica Evropske unije. Kao posljedicu, imamo sve primjetniji nedostatak vozača i taj proces se neće zaustaviti, bez obzira na različite kampanje i pokušaje promocije tog zanimanja", naveli su iz VTK BiH.

Ilustracija (Depositphotos)

Preciznih podataka o broju vozača koji nedostaju – nema, međutim prevoznici često izjavljuju kako im nedostaju radnici te ih ne mogu naći na našem tržištu.

"Kako putnike, robu i repromaterijale u i iz BiH u najvećoj mjeri prevoze domaći prevoznici - jer zbog stanja naše infrastrukture i gužvi na graničnim prelazima, strani prevoznici ne iskazuju interes za našim prevoznim tržištem - jasno je da možemo doći u poziciju da nismo u mogućnosti odgovoriti na iskazane potrebe za obavljanje prevoza putnika ili pojedinih vrsta robe i repromaterijala", dodaju iz VTK.

Jedan od problema je i nedostatak vozača s ADR licencama za prevoz opasnih materija. Reguliranje tog segmenta i dalje zavisi od entitetskih nivoa vlasti, što stvara dodatnu fragmentaciju u sektoru.

Dok sektor gubi milione, a radnici se povlače iz posla, bh. vlasti pokušavaju uhvatiti korak. Prevoznici traže hitno uvođenje povrata makar 50 posto trošarina, digitalizaciju procedura i ozbiljnu diplomatsku ofanzivu ka EU. Oni su spremni sarađivati, ali je potrebna hitna reorganizacija.

Ipak, bez brzih i usklađenih mjera moglo bi doći do ugrožavanja jednog od ključnih stubova bh. ekonomije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar