Stiče li banjalučki aerodrom tržišnu prednost izbjegavanjem zakonske takse

Iako svi aerodromi u Bosni i Hercegovini imaju zakonsku obavezu dostavljanja mjesečnih izvještaja na osnovu kojih se obračunava taksa od tri marke po odlaznom putniku, Aerodrom Banja Luka to još uvijek ne čini – čime izbjegava naplatu takse i, prema stručnjacima, stiče tržišnu prednost nad konkurencijom.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) za Bloomberg Adriju pojašnjava da svi aerodromi u zemlji, uključujući i banjalučki, imaju zakonsku obavezu dostavljanja mjesečnih izvještaja koji služe kao osnova za obračun naknade po prevezenom putniku i toni robe u odlasku.

Ova obaveza definirana je Odlukom iz 2017. godine, kojom su jasno propisani izvještaji koje aerodromski operatori moraju dostavljati BHDCA, razvrstani po svakom zračnom operatoru i kategorijama prijevoza.

Iz Direkcije naglašavaju da, pored statističkih izvještaja koji se koriste za međunarodne i domaće institucije, postoje i izvještaji koji služe kao osnova za fakturisanje takse, koju BHDCA, a ne sam aerodrom, naplaćuje aviokompanijama. Iako se ova taksa naplaćuje na svim aerodromima u BiH, Aerodrom Banja Luka je jedini koji još uvijek ne postupa u skladu s pomenutom odlukom, te ne dostavlja mjesečne izvještaje BHDCA, čime izostaje naplata propisane naknade.

Zbog toga su pokrenuti sudski sporovi protiv operatora aerodroma koji nisu ispunjavali svoje obaveze, uključujući i banjalučki.

"Nakon što aerodromi u Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci nisu te izvještaje dostavljali u BHDCA, na osnovu zaključka Vijeća ministara BiH sa 174. sjednice, održane 2. jula 2019. godine, BHDCA je pokrenula sudske sporove protiv aerodromskih operatora koji nisu dostavljali propisane izvještaje, a za naknadu štete po osnovu izgubljenih prihoda koje nije ostvarila zbog nedostavljanja izvještaja", naveli su iz BHDCA.

Aerodrom Banja Luka (Facebook page Aerodromi Republike Srpske)

U međuvremenu su aerodromi u Tuzli i Mostaru počeli dostavljati tražene izvještaje, dok banjalučki aerodrom i dalje ne postupa u skladu s predmetnom odlukom.

"Na osnovu dvije prvostepene presude Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci, Aerodromi Republike Srpske obavezni su Direkciji, na ime naknade materijalne štete, isplatiti ukupno 323.220,68 KM uz pripadajuće zatezne kamate", naveli su iz BHDCA. 

Iz BHDCA također poručuju da naknada i njeni kriteriji važe za sve aerodrome i zrakoplovne operatore pod jednakim uslovima, te da zbog toga ne postoji konkurentska prednost ni za jedan aerodrom, bez obzira na praksu koju trenutno provodi Aerodrom Banja Luka, ne precizirajući na koji period se odnosi. 

Stručnjaci ističu prednost nad konkurencijom

Međutim, prema mišljenju konsultanta za avijaciju i turizam Jusufa Jamakosmanovića, banjalučki aerodrom uživa cjenovnu prednost u odnosu na druge u BiH jer ne plaća taksu od tri KM po putniku - izjavio je za Bloomberg Adriju. Ova praksa, prema njegovim riječima, omogućava privlačenje niskobudžetnih aviokompanija, poput Ryanaira, koje su izrazito osjetljive na svaki troškovni element.

Naveo je da je upravo Ryanair ukinuo sve letove iz Tuzle nakon što je tamošnji aerodrom počeo uredno dostavljati podatke BHDCA-i na osnovu kojih je taksa naplaćivana.

"S druge strane, Aerodrom Banja Luka nikada nije dostavio izvještaje u zakonski propisanom formatu, što znači da BHDCA nikada nije ni fakturisala taksu Ryanairu za letove iz Banje Luke. Kao rezultat toga, Ryanair je ukinuo linije iz Tuzle, ali je zadržao operacije iz Banje Luke – čime je stečena jasna tržišna prednost kroz izbjegavanje regulative", kaže Jamakosmanović.

Takva praksa, dodaje, narušava tržišnu ravnotežu i predstavlja nelojalnu konkurenciju, jer se neki aerodromi pridržavaju zakona, dok drugi uživaju benefite njihovog izbjegavanja. On upozorava da dugoročno to može dovesti do destabilizacije poslovnog modela manjih aerodroma koji pokušavaju raditi po pravilima.

Kaže da jedino sarajevski aerodrom posluje finansijski samoodrživo, dok ostali – Tuzla, Mostar i Banja Luka – ovise o podršci vlasti. Ipak, manji aerodromi, iako neprofitabilni, generiraju značajne ekonomske koristi za svoje regije, posebno u sektoru turizma.

Pojašnjava kako u avijaciji generalno važi pravilo da aerodromi s godišnjim prometom ispod milion putnika "teško mogu postići punu finansijsku održivost i najčešće zavise od podrške vlasti." To, međutim, "ne znači da nam ti aerodromi nisu potrebni".

"Naprotiv – u brojnim slučajevima aerodromi manjeg kapaciteta generiraju višestruke koristi kroz ekonomsku aktivnost svoje regije, posebno u sektorima turizma, koje višestruko nadmašuju javna ulaganja u njihovu održivost. No, ako želimo očuvati ravnotežu na tržištu i osigurati jednak pristup razvoju, onda pravila tipa nameta moraju važiti jednako za sve", kaže on.

U prva tri mjeseca 2025. godine, Aerodrom Banja Luka zabilježio je ukupno 88.653 putnika, dok su svi međunarodni aerodromi u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka) zajedno imali 490.337 putnika.

Vidljiv je rast učešća Aerodroma Banja Luka iz mjeseca u mjesec, što ukazuje na povećanje broja putnika kako se bliži ljetna sezona, a moguće i kao posljedica politika koje su aerodrom učinile konkurentnijim u odnosu na druge u BiH.

Aerodromi Republike Srpske do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit Bloomberg Adrije.

Luka Popović iz EX YU Aviationa slaže se da ova situacija banjalučkom aerodromu daje određenu tržišnu prednost, naročito u kontekstu niskobudžetnih prijevoznika poput Ryanaira.

"Takse i naknade su ključni faktor u njihovim odlukama gdje će letjeti, pa nije iznenađenje da bi se odlučili povući s aerodroma koji uvede dodatne troškove, kao što je bio slučaj u Tuzli. Ako jedan aerodrom ne poštuje ista pravila kao ostali, to direktno narušava tržišnu ravnotežu i može obeshrabriti druge aerodrome u zemlji da ulažu u poštenu konkurenciju", navodi Popović za naš medij. 

Ukidanje takse za sve aerodrome najlogičnije rješenje

Jamakosmanović ukidanje takse za sve aerodrome vidi kao najlogičnije i najpravednije rješenje.

"Jedan od ključnih razloga zašto se aerodromi u Bosni i Hercegovini zalažu za ukidanje takse od tri KM po odlaznom putniku jeste činjenica da ona predstavlja realno opterećenje za naše aerodrome u nastojanjima da privuku nove aviokompanije i otvore dodatne rute", pojašnjava.

Tržište aviosaobraćaja danas je izuzetno konkurentno – aviokompanije u svakom trenutku imaju desetine opcija za otvaranje novih linija i svoje kapacitete usmjeravaju isključivo tamo gdje imaju najveće šanse za komercijalni uspjeh. "Na našem, realno malom tržištu aviosaobraćaja, aerodromima u BiH se mora osigurati maksimalna konkurentnost, kako bi mogli privući nove aviokompanije i linije, a ne da im se to otežava dodatnim regulatornim i finansijskim nametima."

Odluke o novim linijama aviokompanije ne donose se emotivno, već isključivo na osnovu detaljnih finansijskih analiza i tržišnih projekcija, kaže.

Svaka dodatna stavka u troškovnoj strukturi, ma koliko djelovala simbolično, može biti presudna – posebno za ultra niskobudžetne aviokompanije, poput onih na koje se oslanjaju aerodromi u Tuzli, Mostaru i Banjoj Luci. "U tom kontekstu, taksa od tri KM po odlaznom putniku čini naše aerodrome manje konkurentnim u odnosu na aerodrome u regiji koji nude povoljnije uslove poslovanja ili su, kao u nekim slučajevima, oslobođeni sličnih naknada kroz sistemske državne mjere."

Depositphotos

"Ryanair, vodeći niskobudžetni avioprijevoznik u Evropi, jasno je poručio da je spreman otvoriti bazu u Sarajevu, ali dok god se zadržava taksa od tri KM po odlaznom putniku, ta investicija neće biti realizirana. Ukidanje ove takse označeno je kao prvi i ključni uslov za pokretanje ozbiljnih pregovora o bazi. U suprotnom, flote i radna mjesta sele se na konkurentske destinacije koje nude povoljnije regulatorne uslove", navodi Jamakosmanović.

BiH gubi potencijalno višemilijardni ekonomski implus

Podsjetio je i na studiju PwC-a koja pokazuje da baza Ryanaira u jednoj zemlji može generirati milijarde eura BDP-a i desetine hiljada radnih mjesta.

Ekonomske propuštene prilike nisu apstraktne – PwC-ova studija o učinku Ryanaira u Španiji pokazuje da mreža od deset njihovih baza godišnje generira više od 14 milijardi eura doprinosa BDP-u Španije, uz više od 6.000 direktnih radnih mjesta u kompaniji i dodatnih 300.000 radnih mjesta u turizmu i pratećim sektorima.

Drugim riječima, BiH gubi potencijalno višemilijardni ekonomski impuls i hiljade novih radnih mjesta koja bi baza jedne niskotarifne kompanije mogla donijeti Sarajevu i cijeloj zemlji.

"Zbog svega navedenog, najlogičnije i najodrživije rješenje bilo bi da se ovaj namet u potpunosti ukine za sve aerodrome u BiH, te da se finansiranje BHDCA u stopostotnom iznosu osigura iz državnog budžeta", navodi on.

Takav model omogućio bi da se teret razvoja civilnog zrakoplovstva ne prebacuje na sektor koji se već suočava s izazovima, već da se podrška vrši kroz institucionalni okvir koji potiče rast, povezanost i tržišni razvoj, a ne kroz mjere koje ga dodatno opterećuju.

"Ovakvo rješenje bilo bi i fer i sistemski održivo, jer bi svi aerodromi bili u jednakom položaju, a Bosna i Hercegovina bi postala konkurentnija u borbi za nove rute i bolje povezivanje s međunarodnim tržištima", zaključuje Jamakosmanović.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar