Inflacija u Bosni i Hercegovini (BiH) raste i već se polako odmiče od poželjnih dva odsto. Cijene osnovnih proizvoda i usluga u januaru ove godine bile su više za 3,3 odsto u odnosu na prvi mjesec prošle godine.
Rast cijena na godišnjem nivou najviše su pogurala poskupljenja u restoranima i hotelima (+7,1 odsto) i u zdravstvu (+7,0 odsto), s tim da je važno napomenuti da su zdravstvene usluge, mimo bolničkih, poskupjele za 8,9 odsto, dok se cijene bolničkih usluga nisu mijenjale.
Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su poskupjeli za 6,3 odsto, a alkoholna pića i duvan za 4,3 odsto. Pad cijena je zabilježen u odjeljku Odjeća i obuća za 8,7 odsto.
Čitaj više
Kako rast cijena hrane utječe na ramazanske obroke
Cijene variraju od 28 do čak 70 KM po osobi, što za mnoge porodice predstavlja značajan trošak.
04.03.2025
Osjete se efekti rasta minimalca, inflacija snažno ubrzala
Najveći rast cijena zabilježen kod hrane i bezalkoholnih pića.
28.02.2025
Adria regija i dalje pod snažnim inflacijskim pritiscima
Geopolitičke tenzije utiču na cijene energenata i drugih proizvoda na svjetskom tržištu.
27.02.2025
BiH pred novim talasom inflacije zbog rasta minimalca
Zaposleni s minimalnom zaradom će najvjerovatnije povećati potrošnju.
27.02.2025
Podsjećamo, od januara je u BiH došlo do povećanja najniže zagarantovane plate koju poslodavci moraju da isplaćuju radnicima tokom 2025. godine. Minimalac je u Federaciji BiH podignut na 1.000 KM, dok je u Republici Srpskoj definisano više iznosa najniže plate, u zavisnosti od stručne spreme radnika.
Ekonomisti i poslodavci su uglavnom bili protiv povećanja ove vrste troškova za privredu ako se istovremeno ne smanje nameti za poreze i doprinose te su upozoravali da će povećanje plata za posljedicu imati rast cijena i daljnja poskupljenja proizvoda i usluga.
Na mjesečnom nivou cijene više za 1,4 odsto
Rast minimalca nije se u velikom obimu odrazio na promjene cijene posmatrajući ih na mjesečnom nivou. Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u januaru 2025. godine u odnosu na decembar 2024. rasle su za 1,4 odsto. Međutim, neophodno je sačekati duži vremenski raspon da bi se moglo govoriti o tome koliko se troškovi za plate, koji u privredi rastu, prebacuju na krajnjeg kupca, odnosno na finalni proizvod.
Hrana i bezalkoholni napici poskupjeli su u prosjeku za 2,2 odsto, a isti toliki rast cijena zabilježen je u zdravstvu. Stanovanje i režijski izdaci poskupjeli su za 1,6 odsto, a restorani i hoteli za jedan odsto. Cijene odjeće i obuće pale su za 3,9 odsto.
Marina Petrov Savić, viša analitičarka za makroekonomiju i tržišta kapitala u analitičkom timu Bloomberg Adrije, pojašnjava da su primanja fundamentalna komponenta tražnje na svakom tržištu – zarade, penzije i za naš region jako bitan priliv doznaka iz inozemstva.
"Ako sve to stavimo u kontekst trenutne ekonomske slike, očekujemo da rast minimalne zarade u BiH potpomogne rast i ostalih zarada, podigne potrošnju, a samim tim i da doda inflatornim pritiscima", naglašava Petrov Savić.
Ističe da je, imajući u vidu broj i različitu prirodu faktora koji utiču na inflaciju, veoma teško kvantifikovati njen uticaj.
"U 2025. očekujemo da inflatorni pritisci budu povišeni pod uticajem eksternih faktora – pogotovo sada u uslovima implementacije carina, ali i pod uticajem rastuće tražnje uslijed rasta zarada, a pogotovo bolje raspodjele zarada, što će poboljšati potrošački profil", zaključuje Petrov Savić.
.webp){kind=icon}
