Ko će u BiH trpjeti zbog zaustavljanja USAID-ovih projekata

USAID je decenijama igrao važnu ulogu u razvoju Bosne i Hercegovine, podržavajući reforme, privredu i medije. Međutim, odluka administracije Donalda Trumpa o obustavi američke razvojne pomoći dovodi u pitanje njegovu budućnost u regiji, otvarajući prostor za nove geopolitičke utjecaje. Objavljen je podatak kako je ova američka organizacija u posljednje četiri godine u BiH potrošila oko 800 miliona KM.

Odluka o obustavi finansiranja izazvala je niz reakcija u BiH. Brojne nevladine organizacije, obrazovne institucije i poduzetnici godinama su zavisili od grantova koje je USAID odobravao. Mnogi izražavaju zabrinutost zbog gubitka važnog izvora finansiranja, dok se pojedini projekti već suočavaju s rizikom obustave rada. 

Ipak, dio javnosti ovu situaciju vidi kao priliku da država preuzme veću odgovornost za vlastiti razvoj i smanji ovisnost o međunarodnim donatorima. Smatra se da bi institucije trebale osigurati stabilne izvore finansiranja za ključne nevladine organizacije, omogućujući im dugoročnu održivost i konkretne rezultate.

Smatraju da mnoge organizacije neće nestati uprkos smanjenju stranih sredstava, već će pronaći načine da nastave rad, ali teret odgovornosti sada je na domaćim institucijama da osiguraju kontinuitet najznačajnijih projekata.

Historija USAID-a u BiH 

Prije samo nekoliko godina, mnoge reforme i razvojne inicijative u bosanskohercegovačkoj poljoprivredi provodile su se kroz zajednički program USAID-a i Vlade Švedske. Zahvaljujući toj podršci, domaća proizvodnja mliječnih i pilećih proizvoda dostigla je standarde koji omogućavaju izvoz, dok su ulaganja u turizam donijela međunarodnu prepoznatljivost i otvorila nova radna mjesta.

Dijaspora, nekada zapostavljena u ekonomskim strategijama, danas ima ključnu ulogu u razvoju zemlje, kreirajući stotine radnih mjesta godišnje kroz direktne investicije. Ovi programi pomogli su domaćim kompanijama da se probiju na međunarodna tržišta i privuku kapital u lokalne zajednice, čime su i manje razvijena područja dobila priliku za ekonomski napredak, često je ranije isticano iz ove organizacije.

Podrška reformama u finansijskom, energetskom i pravosudnom sektoru, kao i jačanju institucionalnih kapaciteta, bila je važan dio procesa ove organizacije. Mnogi su isticali kako su njihove inicijative postale stubovi društvenog razvoja – od programa pomoći ugroženim zajednicama i donacija hrane do osnaživanja marginaliziranih grupa, ali i izrazita pomoć medijima.

Tragovi njihovog rada vidljivi su širom zemlje. Bh. građani pamte USAID još iz ratnog perioda, kada su njihove misije bile sinonim za humanitarnu pomoć. Kasnije su igrali važnu ulogu u obnovi i modernizaciji zemlje.

Iako USAID decenijama ima presudnu ulogu u ekonomskom i društvenom razvoju, njegov puni značaj često ostaje nedovoljno prepoznat. Dobro upućeni u rad ove organizacije često naglašavaju da gdje drugi donatori izostaju zbog nedostatka sredstava, političkih prepreka ili nepostojanja volje, USAID je znao preuzimati inicijativu i podržavao je privatni sektor, omogućavajući dugoročne promjene.

Kako stvari trenutno stoje, čak i ako dođe do izmjena u njegovom funkcioniranju, vjeruje se da će USAID ostati prisutan u našoj državi.

Depositphotos

Ipak, njegovo eventualno povlačenje ne bi značilo samo gubitak jednog od najvažnijih razvojnih partnera, već bi vrlo vjerovatno otvorilo prostor za druge. Pojedini analitičari tu vide mogućnost za jačanje kineskih kompanija i njihovog utjecaja na tržište Zapadnog Balkana, kao i za povećanu političku prisutnost Rusije u medijima i demokratskim procesima.

Mersiha Mima Mehić, direktorica MojPosao.ba/Kolektiv, pojašnjava za naš medij kako se tržište rada u BiH suočava s rastućim ekonomskim pritiscima – nakon izazova uzrokovanih povećanjem minimalne plate i krizom na njemačkom tržištu rada, gašenje USAID-a predstavlja dodatni udarac.

Mehić upozorava da bi suspenzija podrške nevladinom sektoru mogla dovesti do masovnih otpuštanja ili smanjenja plata, povećavajući nezaposlenost. Također, smanjenje prilika moglo bi podstaći odlazak mladih stručnjaka u inozemstvo, pogoršavajući problem "odljeva mozgova".

Bloomberg

Vrste USAID-ovog finansiranja i kako funkcioniraju grantovi i ugovori?

USAID koristi dvije glavne vrste finansiranja za realizaciju svojih razvojnih programa:

• Grantovi i kooperativni sporazumi (Awards) – Dodjeljuju se neprofitnim organizacijama, uključujući nevladine organizacije (NVO), međunarodne organizacije i akademske institucije. Grantovi omogućavaju veću fleksibilnost u implementaciji, dok kooperativni sporazumi podrazumijevaju aktivnije učešće USAID-a u upravljanju projektom.

• Ugovori (Contracts) – Dodjeljuju se profitnim i neprofitnim organizacijama putem konkurentskog procesa. Ugovori imaju stroge zahtjeve u pogledu isporuke rezultata i poštivanja USAID-ovih pravila.

Proces dodjele grantova i ugovora prolazi kroz nekoliko ključnih faza:

• Identifikacija potreba – USAID određuje razvojne prioritete i ciljeve u određenoj zemlji ili regiji.

• Objava poziva (Solicitation/NOFO) – USAID objavljuje pozive za dostavljanje prijedloga na web stranicama grants.gov i sam.gov, kao i putem lokalnih kanala.

• Prijava i selekcija – Organizacije podnose prijave, koje se ocjenjuju na osnovu unaprijed definiranih kriterija.

• Dodjela finansiranja – Nakon evaluacije, USAID potpisuje ugovore ili sporazume s odabranim organizacijama.

• Implementacija i nadzor – USAID prati realizaciju projekata kroz izvještaje, terenske posjete i evaluacije.

Ko implementira USAID-ove projekte u BiH?

USAID sarađuje s različitim vrstama implementacionih partnera, uključujući:

• Nevladine organizacije (NVO) – Primjeri uključuju CARE International, Save the Children, Transparency International, kao i domaće organizacije u Bosni i Hercegovini.

• Privatne kompanije i konsultantske firme – Među njima su DAI, Chemonics, Tetra Tech, Cardno i druge koje implementiraju razvojne projekte putem ugovora.

• Vladine institucije – USAID može sarađivati s ministarstvima i javnim agencijama na provođenju reformi.

Kako funkcionira implementacija u praksi?

USAID finansira projekte, ali ih ne implementira direktno. Umjesto toga, ugovore i grantove dodjeljuje organizacijama koje su odgovorne za realizaciju.

• Projekti koriste USAID-ov logo, ali su pravno odvojeni – Organizacije koje provode projekte obavezne su koristiti USAID-ov vizuelni identitet, ali pravno ne pripadaju USAID-u. Svaki projekt ima vlastitu pravnu strukturu, zaposlenike, računovodstvo i pravne obaveze prema lokalnim zakonima.

• Pravna i finansijska nezavisnost implementatora – Organizacije koje implementiraju projekte upravljaju budžetom i administrativnim poslovima, dok USAID osigurava nadzor, transparentnost i izvještavanje, ali ne upravlja svakodnevnim aktivnostima.

Zašto je Trump donio ovu odluku

Trump je 20. januara 2025. godine potpisao izvršnu naredbu Reevaluating and Realigning U.S. Foreign Aid, kojom je naloženo obustavljanje finansiranja stranih razvojnih programa i sveobuhvatno preispitivanje američke vanjske pomoći.

Bloomberg

Prema članu 1. naredbe, američka vanjska pomoć "nije usklađena s američkim interesima" te "u mnogim slučajevima djeluje suprotno američkim vrijednostima". Administracija tvrdi da ovi programi destabiliziraju globalni mir promoviranjem ideja koje narušavaju "harmonične i stabilne odnose unutar i između zemalja".

Član 2. propisuje da je "politika Sjedinjenih Američkih Država da se nijedna daljnja vanjska pomoć ne smije dodjeljivati na način koji nije u potpunosti usklađen s vanjskom politikom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država". Ovom formulacijom Trumpova administracija preuzima potpunu kontrolu nad distribucijom sredstava, dok agencije poput USAID-a gube autonomiju.

Član 3. predviđa devedesetodnevnu obustavu svih isplata za razvojnu pomoć, uključujući finansiranje nevladinih organizacija, međunarodnih institucija i privatnih ugovarača. Tokom tog perioda, svi programi će biti revidirani kako bi se procijenila njihova ocjena "efikasnosti programa i usklađenosti s vanjskom politikom SAD-a".

U skladu s tačkom (c), u roku od 90 dana donijet će se odluka o nastavku, modifikaciji ili ukidanju pojedinih programa, a ključne odluke donosit će odgovorni čelnici odjela i agencija, u konsultaciji s direktorom Ureda za upravljanje i budžet. Ako se neki programi i nastave, tačka (d) nalaže da "sve nove obaveze i isplate stranih razvojnih sredstava mora odobriti državni sekretar ili njegov opunomoćenik".

Bloomberg Mercury

Očekuje se da će konačna sudbina programa biti poznata do kraja aprila. Međutim, naredba je već izazvala dramatične posljedice po USAID, najveću američku agenciju za međunarodnu pomoć. Njeno sjedište u Washingtonu je zatvoreno za osoblje, hiljade zaposlenih je otpušteno, a pristup sistemima USAID-a blokiran je čak i zaposlenima na terenu u kriznim regijama.

Dodatni potres izazvala je odluka državnog sekretara Marca Rubija da preuzme funkciju "vršioca dužnosti administratora USAID-a", što je pokrenulo pravne polemike, s obzirom na to da Kongres nije odobrio integraciju USAID-a u State Department. Istovremeno, Elon Musk, na čelu novoosnovanog Department of Government Efficiency (DOGE), otvoreno je na platformi X pozvao na gašenje USAID-a, nazivajući ga "kriminalnom organizacijom" i tvrdeći da je "vrijeme da umre".

Utjecaj na medije

Musk je podržao i prijedlog o ukidanju Radija Slobodna Evropa i Glasa Amerike, nakon što je tu ideju ranije iznio Richard Grenell, specijalni Trumpov savjetnik.

Grenell je istakao da se ovi mediji finansiraju novcem američkih poreskih obveznika te ih opisao kao platforme ispunjene "ekstremnim ljevičarskim aktivistima" i zastarjelim institucijama. Musk je podržao njegov stav, navodeći da predstavljaju bespotrebno trošenje javnog novca.

"Da, zatvorite ih. Evropa je sada slobodna, ne računajući birokratiju koja guši. Niko ih više ne sluša", objavio je Musk na svojoj mreži X.

 

 

Paulina Janusz, stručnjakinja za komunikacije, izjavila je za Bloomberg Adriju da će ova odluka imati dalekosežnije posljedice nego što trenutno izgleda. Dodala je kako je šteta što se civilni sektor "za sada nije potrudio" da iskomunicira obim problema i generalno svoju ulogu u društvu.

"U ovoj oblasti još uvijek dominira stereotip 'stranog plaćenika', i to da se od devedesetih niko s ovim stereotipom ozbiljno nije uhvatio ukoštac dovodi do toga da zbog situacije u vezi s USAID-om danas mnogi likuju, iako za likovanje zaista nema razloga", kazala je Janusz.

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar