Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da obustavi rad Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) na 90 dana i da njene programe podvrgne detaljnoj reviziji s mogućnošću da ih sve prekine, kako tvrde američki medijski eksperti i strukovne organizacije, "bacila je novinarstvo širom svijeta u haos" i mogla bi da ima "ogromne posljedice za nezavisne novinare širom svijeta".
Štaviše, na društvenim mrežama se razbuktao sukob oko toga zašto je USAID finansirao vodeće američke medije, kao što su Politico, New York Times i Associated Press (AP), ali i "progresivne i ljevičarske medije" širom svijeta, šta je bio njihov zadatak i da li mogu da opstanu bez isplata iz američkog budžeta.
Prema analizi stručnog časopisa za novinarstvo "Columbia Journalism Review", USAID je podržao 6.200 novinara, 707 novinskih kuća i 279 organizacija civilnog društva u medijskom sektoru u 30 različitih zemalja.
Multimilijarder Elon Musk, koji je na čelu novouspostavljenog Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE), koje je Trump angažovao da preispita rad, smanji i reformiše cijelu američku administraciju, saopštio je na svojoj društvenoj mreži X da je "USAID plaćao medijskim organizacijama da objavljuju njihovu propagandu".
Musk je time reagovao na objavu jednog od poznatijih američkih desničarski nastrojenih analitičara, koji se pita zašto je USAID aktivno upućivao medijske organizacije širom svijeta da "usaglase politike strateške tišine" kako bi svi kolektivno cenzurisali narative na društvenim mrežama?
Zapravo, činjenica da je USAID finansirao ne samo medije, već i brojne projekte "provjere činjenica u objavama na društvenim mrežama", takozvane faktčekere, čini ovaj dio aktivnosti agencije idealnom metom za Muska i cio Trumpov tim, koji već godinama optužuju vodeće mainstream medije da "šire propagandu" i "rade za duboku državu i Demokratsku stranku" te da pokušavaju da "cenzurišu istinu na društvenim mrežama".
Na udaru Trumpu naklonjenijih analitičara i aktivista na društvenim mrežama posebno se našao američki list i portal Politico, koji je u vlasništvu najvećeg njemačkog medijskog konglomerata Axel Springer.
Politico kasnio s isplatom plata
Na društvenim mrežama se proteklih dana pronijela informacija da Politico nije uspio da na vrijeme isplati plate svojim zaposlenima, što su neki komentatori tumačili kao dokaz da bez isplata novca iz budžeta savezne vlade i USAID-a, koje je Trump sada obustavio, ovaj i ostali mainstream mediji ne mogu da opstanu.
Iako je rukovodstvo Politica zaposlenima poslalo poruke da plate kasne "zbog tehničke greške", na društvenim mrežama jedan od poznatijih konzervativnih političkih komentatora ustvrdio je da je do kašnjenja došlo jer se čekalo da isplate subvencije iz državne kase, navodeći podatke sa stranice za pretraživanje isplata javnog novca – USASpending.gov – koja pokazuje da je Politico primio 8,2 miliona dolara kroz 237 transakcija.
Čelnici Politica Goli Sheikholeslami i John Harris negirali su bilo kakvo finansiranje od vlade.
"Politico nikada nije bio korisnik vladinih programa ili subvencija – niti jedan cent, nikada, za 18 godina", napisali su oni u dopisu, ističući da su vladine agencije pretplaćene na njihove profesionalne usluge, baš kao što to čine korporacije.
"Vrijednost ovog novinarstva je jasna, o čemu svjedoče stope ponovnog angažovanja naših pretplatnika."
Kako je utvrđeno, pomenuta suma zapravo predstavlja plaćene pretplate različitih zaposlenih u državnim službama i agencija na premium pretplatnički portal Politico Pro sa specijalizovanim analizama i izvještajima.
Na brifingu za štampu u Bijeloj kući, portparolka Karoline Leavitt je rekla novinarima da je obaviještena o finansiranju medija od USAID-a, uključujući Politico, i napomenula da se dodjela dolara poreskih obveznika za "suštinski subvencionisanje pretplate na Politico od novca američkih poreskih obveznika" više neće dešavati.
Bloomberg
"DOGE tim sada radi na otkazivanju tih isplata", rekla je Leavitt.
Novinska agencija Associated Press (AP) saopštila je da je savezna vlada "dugo bila kupac AP-a – i kroz demokratsku i kroz republikansku administraciju".
"Ona plaća pretplatu za nestranačko novinarstvo AP-a, baš kao i hiljade novinskih kuća i kupaca širom svijeta", naveo je AP. "Prilično je uobičajeno da vlade imaju ugovore s novinskim organizacijama za njihov sadržaj."
Ovo nije prvi put da je Trumpova administracija izazvala pometnju zbog pretplate službenika savezne vlade na novinske organizacije. U njegovom prvom mandatu, Trumpov tim je pozvao sve savezne agencije da prekinu pretplatu na Washington Post i New York Times, nakon što je Bijela kuća objavila da će prekinuti svoju pretplatu na ove dnevne listove.
Orbanova zahvalnost Trumpu
Ovo isticanje prevashodno Politica može da se tumači kao Trumpov obračun s medijima naklonjenim Demokratskoj stranci, ali i kao Muskov obračun sa suosnivačem Politica Jimom VendeHeijem, koji je jedan od najvatrenijih zagovornika toga da društvene mreže poput X-a nisu novinarstvo i ne smiju da zamjene tradicionalne medijske kuće.
"Izgleda da su USAID i druge agencije ukrale milijarde dolara. Veći dio tog novca otišao je na finansiranje medija koji prave lažne vijesti, i to kao nadoknada za stvaranje afirmativnih priča o Demokratskoj partiji", napisao je Trump na društvenoj mreži Truth, ističući da je "ljevičarski tabloid, poznat kao Politico" primio osam miliona dolara. "Ovo bi mogao da bude najveći skandal od svih, možda najveći u istoriji. Demokrate se ne mogu sakriti od ovog. Ovo je suviše veliko i suviše prljavo", poručio je Trump.
I mađarski premijer Viktor Orban je na X-u reagovao na ove vijesti, ocijenivši da smatra da "svijet duguje zahvalnost predsjedniku Donaldu Trumpu za razotkrivanje i okončanje ove mračne zavjere".
"Dakle, očigledno je da je pod prethodnom američkom administracijom USAID finansirao ultraprogresivni Politico u Briselu i suštinski sve ljevičarske medije u Mađarskoj", napisao je Orban i podsjetio ga da ga je Politico nazvao "ometačem godine".
Na to se nadovezao Musk, rekavši: "Borba protiv korupcije se ubrzava".
I dok kritičari Muskovih poteza ukazuju na to da su njegove kompanije dobile oko 15 milijardi dolara od američkih agencija i ministarstva, Musk i njemu naklonjeni eksperti nastavljaju da objavljuju primjere spornih isplata USAID-a. Između ostalih, navedeni su i grantovi za britanski javni servis BBC, koji je, kako se tvrdi, osam odsto svog budžeta dobijao od USAID-a, ali i nevladina organizacija Internews, koja je dobijala oko pola milijarde dolara da raspoređuje medijima, njih oko 4.300 širom svijeta, čim je, kako tvrde, "uvela cenzuru zamaskiranu kao borba protiv dezinformacija".
Osim toga, Trumpov specijalni izaslanik Richard Grenell je na X-u najavio mogućnost gašenja američkih državnih medija – Radija Slobodna Evropa i Glasa Amerike.
"Ovi mediji su puni krajnje lijevih aktivista. Radio sam s ovim reporterima decenijama", napisao je Grenell, dodajući da su ovi mediji "relikt prošlosti". "Nisu nam potrebni ovi mediji koje plaća vlada."
Grantovi za selektivno izvještavanje
Izvršni direktor američkog ogranka organizacije Reporteri bez granica (RSF) Clayton Weimers smatra da zamrzavanje američkog finansiranja "sije haos širom svijeta, uključujući i novinarstvo" te da zamrznuti programi "pružaju vitalnu podršku projektima koji jačaju medije, transparentnost i demokratiju".
"Tragična ironija je da će ova mjera stvoriti vakuum koji ide naruku propagandistima i autoritarnim državama", ističe on i apeluje na međunarodne javne i privatne finansijere da se posvete održivosti nezavisnih medija.
Američki konzervativni autori su se, međutim, osvrnuli na dio saopštenja RSF-a u kojem se navodi da u Ukrajini devet od deset medija zavisi od finansiranja USAID-a, te da su neki već najavili suspenziju aktivnosti, budući da im od te agencije dolazi i do 80 odsto budžeta.
Ono što, međutim, ne navode ni Trumpu bliski kritičari rada USAID-a, niti oni koji brane misiju ove agencije, jeste nedavno novinarsko otkriće da američki finansijski grantovi istraživačkim medijima širom svijeta podrazumjevaju da istraživački novinari ne diraju u američke nacionalne interese, kao i primjere korupcije i organizovanog kriminala povezane s američkim političkim partijama i državnim službama.
U nedavno objavljenom istraživanju medijskih kuća iz nekoliko zemalja (Mediapart, Drop Site News, Il Fatto Kuotidiano, Reporters United, njemački javni servis NDR) navodi se da je medijska nevladina organizacija Projekat izvještavanja o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), koju njen koosnivač Drew Sullivan naziva "najvećom organizacijom za istraživačko novinarstvo na planeti", zapravo "strukturno zavisan" od američke vlade.
Istraživanje je pokazalo da je u mailu poslatom novinarima OCCRP-a 2023. godine Sullivan priznao da je "uglavnom tačno" da njegova nevladina organizacija "nije radila priče o SAD-u prethodnih godina", jer su sav njen budžet popunjavali Washington i Fondacija otvorenog društva Georgea Sorosa.
"Nismo mogli da koristimo novac američke vlade ili Sorosa za američke priče", napisao je Sullivan, koji nije imao dobro obrazloženje na pitanje novinara zašto OCCRP nije u svojim izvještajima pokrio potencijalne slučajeve dvije velike američke korporacije u balkanskim zemljama, iako su se te teme geografski nalazile u sferi nadležnosti i naizgled odgovarale uređivačkoj politici.
Ovo istraživanje je, između ostalog, pokazalo da Washington obezbjeđuje polovinu budžeta OCCRP-a, ima pravo veta na zapošljavanje urednika i visokopozicioniranih osoba, kao i da utiče da fokus istraživanja bude na zemljama koje SAD smatraju neprijateljskim, kao što su Rusija i Venecuela.
.webp){kind=icon}
