Black Friday potrošnja u Bosni i Hercegovini (BiH) ove godine je u poreznu kasu Federacije BiH slila 275 miliona maraka, što je za oko 25 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Promet najviše gura online trgovina, a najviše se kupuju električni aparati, mobilni telefoni, bijela tehnika, ali i odjeća. Prošle godine oboren je dosadašnji rekord potrošnje u jednom danu, budući da su kupci samo za Black Friday potrošili više od 372 miliоna maraka, što je povećanje od 60 posto u usporedbi s godinom prije.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH (PU FBiH) o evidentiranom prometu putem fiskalnih uređaja na dan 29. novembar ove godine, evidentiran je promet obveznika fiskalizacije u ukupnom iznosu od 275.200.140,24 KM. Kada poredimo podatke na području Federacije, dan prije Black Fridaya, u četvrtak 28. novembra, promet je iznosio 227,02 miliona KM, a u subotu 30. novembra 130,1 milion maraka, kazali su za Bloomberg Adriju iz Porezne uprave FBiH.
Kad pogledamo prošlu godinu, zvanični Black Friday je padao na 25. novembar, koji je bio neradni dan za trgovačke centre u FBiH zbog Dana državnosti BiH. Stoga je evidentirani promet na ovaj dan iznosio 54,22 miliona KM. Kako bismo dobili cjelovitu sliku, dan ranije, ukupni evidentirani promet iznosio je oko 217 miliona KM, dok je dan poslije, promet iznosio 83,07 miliona KM.
Rast prometa i na domaćem tržištu
Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu eComm u BiH, za Bloomberg Adriju je kazao da Black Friday globalno sigurno donosi veće promete i rast prodaje, a iz godine u godinu rast je prisutan i u našoj zemlji.
Statistike Zapada pokazuju da on globalno donosi rast online prodaje od oko 10 posto u odnosu na prethodne godine.
Potrošnja za Black Friday, jasno je, nije jednaka na Zapadu i Istoku, nisu prisutna jednaka povećanja, jer se ne troši jednako tokom tog dana, ali da ima povećanja - ima.
Kada govorimo o Bosni i Hercegovini, Marić kaže da i mi bilježimo sličan trend, ali u nešto manjem obimu, rastom od nekih pet do osam posto, a prvenstveno zbog porasta povjerenja u online kupovinu.
"Online trgovina je zasigurno ta koja gura promete. Sve su veće ponude na domaćim platformama i sve više je i regionalnih i globalnih ponuđača koji nude svoje usluge, a prisutni su na našem tržištu i stvaraju dodatne mogućnosti. Sve ovo donosi veći ostvareni promet", govori Marić.
Marić kaže da su na globalnom nivou najčešće prodavane kategorije one iz sektora elektronike, odjeće, kućanskih uređaja, najveći fokus je na električnim uređajima različitih primjena. Kad je riječ o BiH, tu dominiraju pametni telefoni, mali kućanski aparati, bijela tehnika, ali i odjeća.
Psihologija 'Black Friday' euforije
Kada je riječ o fenomenu crnog petka, Elma Pašić, diplomirana psihologinja, istraživačica, kognitivno bihevioralna koučing praktičarka i osnivačica UVIDI - ured za konsultacije i savjetovanje, za Bloomberg Adriju je kazala da ništa ne potiče kupnju kao sat koji otkucava za ovu jedinstvenu ponudu koja se može dobiti jednom godišnje na taj dan.
Kupovina takvih proizvoda stvara nam osjećaj kao da smo dostigli neki cilj jer smo uspjeli kupiti proizvod na akciji, posebno kada se ljudi "takmiče" za proizvod koji se nudi i kada se potencijalni kupci sretnu kako bi vidjeli da je takmičenje stvarno. Akcijski sistem emocionalne regulacije je pobuđen i dopamin se jako luči – doživljavamo emocionalno uzbuđenje i osjećaj zadovoljstva i postignuća kada uspijemo pronaći željeni proizvod po sniženoj cijeni.
Bloomberg
Pašić kaže da se Black Friday euforija može objasniti iz psihološke perspektive kroz nekoliko faktora. To je postignuće da smo nešto rijetko i povoljno "ulovili", nešto korisno uradili, zadovoljili neku trenutnu želju, osjećamo se i kao dio grupe ljudi koji također traže povoljne ponude. Pojašnjava da ovo može pojačati osjećaj pripadnosti i socijalne povezanosti, uz marketinšku strategiju koja nam komunicira ograničenje i daje percepciju vrijednosti proizvoda. Naglašavamo percepciju jer je vrijednost samo normativna.
U globalnom svijetu Black Friday se prelio i akcije se kopiraju, tako da je to samo jedna strategija, kopirana strategija, neki trend, utjecaj globalne (potrošačke) kulture.
Ali bez obzira na sve promjene današnjice, Pašić kaže da smo mi samo ljudi i postoje neke bazične stvari koje se ne mijenjaju, npr. bazične psihološke, emocionalne potrebe. One su urođene, univerzalne i jednake u svim kulturama. Okvir su našeg djelovanja i razumijevanja svijeta.
.webp){kind=icon}
