.webp){kind=icon}
Drvna industrija Bosne i Hercegovine bilježi snažan pad izvoza. A prema najavama stručnjaka iz ove oblasti, ne nazire se bolje vrijeme u industriji koja samo u Federaciji BiH zapošljava oko 15.000 ljudi.
U prvom polugodištu ova industrija je izvezla 844 miliona KM, što je za 8,5 posto manje od izvoza u istom periodu 2023. godine, dok je vrijednost uvoza za 8,6 posto manja od uvoza u istom periodu 2023. godine.
U prvih šest mjeseci drvna industrija je ostvarila suficit od 568 miliona KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 306 posto, pokazuju podaci analize Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene drvne industrije u prvih šest mjeseci 2024. godine iznosio je milijardu i 120 miliona KM.
Predsjednik Grupacije šumarstva i drvne industrije pri Privrednoj komori Federacije BiH Vildan Hajić je za Bloomberg Adriju kazao da je situacija u drvnoj industriji jako teška i da prerada proizvoda ne ide dobro.
"Trenutno je jako teška situacija, nema potražnje za drvetom, a samim time vjerovatno je i potražnja na tržištu Evrope u znatnom padu. Naplata također ide jako sporo, a kupci iz inozemstva traže dodatne rokove kako bi imali valutu od 60 do 90 dana, a neki i više. U proteklom razdoblju imali smo avansno plaćanje", pojasnio je. Kao još jedan problem Hajić navodi inflaciju, u kojoj je piljena građa nenormalno poskupjela, za čak 200 posto.
Pad izvoza svih grupa
U periodu od januara do juna 2024. godine evidentan je pad izvoza svih grupa u odnosu na isti period 2023. godine, izuzev neobrađenog drveta, koje je u porastu kako količinski 175 posto tako i vrijednosno 186 posto.
Razlog tome je i obustava suspenzije izvoza šumskih drvnih sortimenata iz BiH.
Pad izvoza zabilježili su ostali proizvodi šumarstva, namještaj, montažne kuće, građevinska stolarija i parketi.
Namještaj je u ukupnom izvozu učestvovao sa 43,3 posto, što je manje za osam posto u odnosu na prvih šest mjeseci 2023. godine. Evidentan je pad izvoza tapeciranih stolica za 22,7 posto.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kažu kako se nadaju da su ovi padovi kratkoročni i uzrokovani trenutno smanjenom potražnjom na inostranom tržištu, te da će krajem godine biti popravljeni i ovi bilansi.
Iako u padu, i količinski i vrijednosno su se u kategoriji namještaja najviše izvozila sjedala s drvenim okvirima i namještaj za dnevne sobe i trpezarije.
Također, treba spomenuti rast izvoza namještaja za spavaće sobe od drveta, i to količinski za 18,7 posto, a vrijednosno za 19,9 posto.
Hajić je kazao da sada cijene drveta i proizvoda od drveta na tržištu padaju, tačnije vraćaju se na normalno stanje. Na pitanje da li će se i kada pojaviti neko svjetlo na kraju tunela, kaže da je to trenutno jako teško predvidjeti jer se radi o globalnom, skoro pa i svjetskom problemu, svakako na to veliki utjecaj ima i rat u Ukrajini, ali i izbori u SAD-u.
Prema analizi VTK BiH, gotovo sve grupe proizvoda ostvarile su pad uvoza u prvih šest mjeseci 2024. godine, izuzev montažnih kuća, građevinske stolarije i namještaja od drveta.
Kompanije ulažu velike napore kako bi održale proizvodnju, sačuvale zaposlene i ostvarile dobre izvozne rezultate uprkos novonastaloj ekonomskoj krizi.
Zbog značajnog porasta cijena i repromaterijala, kompanije su morale i u narednom periodu će morati usklađivati prodajne cijene gotovih proizvoda, ali vodeći računa da budu konkurentne.
Uslijed poremećaja njemačkog tržišta kao glavnog izvoznog tržišta za bh. kompanije i uslijed sve većeg pada narudžbi, treba razmišljati o otvaranju novih tržišta kako u EU tako i u drugim zemljama, koje nisu članice Unije.
Problem s plasmanom
Kada je riječ o potražnji za ogrjevnim drvetom i peletom, prema mišljenju ljudi iz ovog sektora, situacija nikad nije bila lošija kako na domaćem tako ni na stranom tržištu, gdje je za sedam mjeseci ove godine plasirano gotovo 50 posto manje robe u odnosu na isti period lani. Iako se grijna sezona bliži, osiguravanje ogrjeva ove godine gotovo da nije počelo, što nije bio slučaj prethodnih godina u ovo doba.
Depositphotos
"Proizvođači imaju problem s plasmanom i prodajnim cijenom peleta, koja je danas oko 350 KM, tenutno ga na tržištu ima dosta. Prethodnih godina, u vrijeme i poslije pandemije Covida cijena je dostizala i do 500 eura po toni, time nije bilo realno ni moguće očekivati dugoročnu održivost", pojasno je Hajić.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezovanje - UIO, BiH je od januara do kraja jula ove godine izvezla ogrjevnog drveta u vrijednosti od 49,04 miliona maraka, dok je istovremeno na inozemno tržište plasiran pelet vrijednosti 9,79 miliona KM. U istom periodu prošle godine na strano tržište otišlo je 67,06 miliona KM ogrjevnog drveta, kao i 18,22 miliona KM peleta.
"Najviše ogrjevnog drveta ove godine plasirano je na tržište Italije, zatim Slovenije, Hrvatske i Austrije. Pelet je u najvećim količinama završio u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj te Italiji", istakli su u UIO.
Veliki pad izvoza u Njemačku
U posmatranom periodu, 83 posto od ukupnog izvoza drvne industrije realizovano je na top 10 izvoznih tržišta, među kojima izdvajamo Njemačku, Hrvatsku, Srbiju i Italiju kao najznačajnije izvozne partnere.
Iako je vodeće tržište, zabilježen je pad izvoza u Njemačku za 33,4 miliona KM. Zabilježen je pad izvoza još u Italiju, Sloveniju i Nizozemsku.
U istom periodu zabilježeno je značajnije povećanje izvoza u Kinu u iznosu od 10,5 miliona KM i to najviše neobrađenog drveta.
Značajnije povećanje izvoza od 9,9 miliona KM je još zabilježeno na tržište Poljske i to najviše namještaja.
U prvih šest mjeseci 2024. godine je 87 posto od ukupnog uvoza drvne industrije realizovano iz 10 zemalja.
Neophodno usaglašavanje zakonske regulative
Drvni sektor Bosne i Hercegovine u prosjeku učestvuje u izvozu sa 9,5 posto te ima dugogodišnju tradiciju u proizvodnji i izvozu. Drvna industrija Bosne i Hercegovine ima dugogodišnje iskustvo u izvozu proizvoda viših faza prerade u zemlje EU i na druga tržišta.
Da bi drvna industrija zadržala svoju poziciju na tržištu Evropske unije kao najznačajnijem tržištu, ali i bila konkurentna i na drugim tržištima, stručnjaci iz ove oblasti kažu da je u narednom periodu neophodno ubrzati usaglašavanje zakonske regulative s evropskim zakonodavstvom.
Također, neophodno je donošenje i primjena mjera za podsticanje izvoza, zadržavanje i razvoj ljudskog potencijala te osiguravanje dovoljno sirovina za potrebe drvoprerađivača.
Među prioritetima su svakako povećanje konkurentnosti drvnog sektora BiH na međunarodnim tržištima, promocija održive cirkularne i zelene ekonomije i primjena zelenih poslovnih modela, kao i unapređenje digitalizacije i razvoj mreže za promociju potencijala naše zemlje u cilju diverzifikacije tržišta.
