Na širem području općine Čitluk, odnosno Brotnja, koje je ujedno i najveća vinska regija u Bosni i Hercegovini, uveliko traje borba grožđa.
Broćanski vinari kažu, da je berba ove godine zbog dobrih uslova krenula dosta ranije nego prijašnjih godina, te da će vina biti vrhunska.
Miroslav Ćorić, direktor vinarije Podrumi Andrija, jedne od najstarijih i najpoznatijih vinarija na području Hercegovine kazao je da su vinari ove godine imali sreće jer nije bilo vremenskih neprilika i kako vinova loza nema bolesti.
"Ova godina je posebna, kvaliteta grožđa je odlična, a ono što je zanimljivo da nikada nije bila ranija berba. Baš sam u tatinim rokovnicima provjeravao kada je bila najranija berba, a do sada je to bila 1976. godine kada je prva berba krenula 4. septembra, a ove godine je krenula 30. augusta", kazao je Ćorić, te pojasnio kako se nekada sa berbom počinjalo krajem septembra, a posljednjih godina dosta ranije.
Fena
Kao jedan od razloga rane berbe Ćorić kaže da je veća količina sunca, jer grožđe treba sazrijevati, a to se prepoznaje kada šećeri prestanu rasti, a kiseline krenu padati, tad se berba mora izvršiti. "To je sve prirodno, mora se berba prilagođavati godini", navodi Ćorić u razgovoru za Fenu.
Vinarija Podrumi Andrija ima posađenih oko 45 hiljada trsova vinove loze vinograda, a za berbu je potreban i velik broj radnika. Ćorić kaže da nije lako naći radnike za berbu.
"Danas ovdje imamo 60 berača, iz raznih krajeva BiH, npr. imamo berače iz Tomislavgrada i Kupresa, prijatelje iz planinarskog društva iz Viteza. Bere se uz pjesmu i gangu, navečer je veselje i ples, atmosfera treba biti zdrava", kazao je Ćorić.
Osim svojih vinograda, oni vrše i otkup od kooperanta, a bira se samo najbolje. Već sljedeće sedmice počinju otkup od svojih kooperanata, te očekuju vrhunski kvaliteta.
Povijest Podruma Andrija dosta je duga, a nagrada i zlatnih odličja prevelik je broj za nabrajanje. Ono što karakterizira ovu vinariju iz broćanskog mjesta Paoča je "odanost" domaćim sortama žilavki i blatini.
"Mi smo ostali dosljedni našim autohtonim sortama žilavki i blatini, imamo i malo shiraza, malo chardonnaya, imamo i domaćih sorti poput trnjka, kamuše, vranca. Ipak je 80 posto naše proizvodnje bazirano na žilavki i blatini od kojih se rade kvalitetna i vrhunska selekcija, arhiva i rezerva. Samo u nas u Hercegovini imaju žilavka i blatina i obično kada dođu stranci svi žele probati autohtone sorte", naglašava Ćorić.
Izvoz na tri kontinenta
On ističe kako Hercegovina, u odnosu na ostale veće vinske regije, ne može parirati kvantitetom vina, ali da kvalitetom uvelike može. Velik je svijet i velike su vinogradarske površine u svijetu, Ćorić kaže da oni nemaju kvantitetu i tu ne mogu konkurirati, ali kvalitetom itekako mogu.
Njihova žilavka i blatina su pokazale u svijetu da su jako dobre, a to se jako dobro vidi na najvećem sajmu ProWein u Düsseldorfu kada dolaze gosti i kolege vinari koji ih često zamole da im ostave par butelja kako bi ih ponijeli kući.
Prema njegovom mišljenju naša država nažalost, ne radi puno po pitanju podrške i promocije, iako se i tu u zadnje vrijeme popravila situacija.
Fena
"Naša veleposlanstva još ništa ne rade na promociji domaćeg vina, mi se ustručavamo, ali kvalitetom sigurno možemo konkurirati", kazao je.
Podrumi Andrija izvoze svoja vina na brojna svjetska tržišta. U njihovim podrumu oko 70 posto bijelih sorti i 30 posto crvenih, nekad su imali 50-50. Sad je u svijetu trend da se manje pije crveno (crno) vino, ali to ne znači da za godinu ili dvije se ta situacija neće promijeniti.
"Mi izvozimo u 16 zemalja na tri kontinenta, imamo i tvrtku u Zagrebu koja radi distribuciju po cijeloj Hrvatskoj. Pripremamo izvoz za Belgiju i zadovoljni smo situacijom", kazao je Ćorić.
30 hiljada novih loza
Otkrio je i neke od planova vinarije za budućnost, ali i dao svoje viđenje pravca u kojemu moraju ići vinogradari i vinari u Hercegovini. Kazao je da želi da njihova djeca nastave tradiciju. Te da je potrebno proširiti vinski turizam.
"Moramo proširiti vinski turizam, mi smo u jednom središtu, nama su npr. Split, Dubrovnik i Sarajevo udaljeni satak vremena, planina i more su nam udaljeni satak vremena, a velik broj ljudi ovdje voli doći, odavde obilaziti i ovdje se vratiti popiti "dobru kapljicu"", kaže.
Planiraju saditi i nove vinograde, a plan je i da iduće godine posade novih 30 hiljada loza.
Glavni enolog Vinarije Čitluk Tihomir Prusina, također je potvrdio kako će ovo biti veoma dobra godina za vinare. Kaže kako u svojih 40 godina rada i iskustva nije bilo baš ovako dobrih berbi.
"Naime, prošle godine je bilo kišovito i ljudi nisu zaštićivali lozu, a ove godine su se opametili. Loza je zdrava, ali je došla druga pošast, a to je da nije bilo kiše da natopi naše "škrte" vinograde. Usprkos svemu tome, vinova loza odolijeva bolje nego čak maslina i loza ne vene. Kako nije bilo oborina, nije se mogla napuniti bobica pa u vinogradima imamo nejednolike bobice na grozdu, od krupnih do sitnih", rekao je Prusina.
Fena
Pojašnjava kako je kvaliteta grožđa ove godine vrhunska, grožđe nije bolesno kao prošle godine.
Berba ovisi o vinogradarskom položaju, o vlazi u tlu, o kojoj se sorti radi i ostalo. Prije 15-ak dana se počelo s berbom chardonnaya koji je na 100-120 metara nadmorske visine i to je tzv. sjeverna sorta, Chablis, Francuska, koja dobro uspijeva na nadmorskim visinama od 500 i više metara, a ako je posadite na nižim visinama, onda je po ovakvim vrućinama morate brati jer odnos šećera i kiselina ne bi bio dobar. Prusina kaže da kada je riječ o žilavki, ona je žilava i otporna je na sušu, a tako je i ove godine, te naglašava da dosta ljudi u Hercegovini radi grešku i radi berbu jer su vidjeli "da i susjed bere",
Najveće zlo trenutno su visoke temperature tokom berbe, ljudi svakodnevno zovu kako ohladiti mošt.
Preferiranje bijelih vina
Vinarija Čitluk je najveća vinarija u BiH, a više od 50 posto svojih vina u 25 zemalja svijeta, dok ostatak ostaje namijenjen za bh. Tržište. Njihova vina idu čak do daleke Kine i Japana, a jedina su vinarija s ovih prostora da je izvezla u Nepal i na ta područja Ide prvenstveno blatina. U zadnje vrijeme kažu idu više bijela vina, možda tri ili četiri boce bijeloga vina u odnosu na jednu bocu crvenog vina.
Doći će vrijeme da će se i to vjerojatno promijeniti jer crvena vina, posebno blatina, imaju daleko više vitamina i materijala nego bijela vina. Crno vino je lijek, ali u granicama normale.
"Nekada se crno vino kod nas u Hercegovini davalo rodiljama kako bi im pomoglo. Najviše se izvozi u zemlje EU, ponajviše Hrvatsku, izvozi se i u SAD, a Njemačka je još jako tržište", govori Prusina.
Potrebni veći poticaji
Navodi kako država u nekim stvarima daje poticaje, a u nekima ne. Vinarija Čitluk 1989. godine, prije rata, izvezla samo na njemačko tržište milion butelja vina. Sada je to drugačija priča, promijenile su se i navike, a prije se u državi i stimulirao izvoz. Prema njegovim riječima sada nema poticaja za izvoz vina, a imamo poticaje za sadnju vinograda ili za strojeve, dok se izvoz ne stimulira.
S druge strane npr. Francuska ima izobilje crnoga vina gdje oni stimuliraju da se starije vino destilira, država im plaća, a nama ne. To također pomaže u obeštećenju na butelji koja se trebala prodati, a nije.
Bosanski kralj Tvrtko 1353. godine pohodio današnji prostor Brotnja i gostio se finim vinom, to su pisani tragovi. Ta se tradicija nastavila i stvarno je Brotnjo poraslo u tom smislu. Brotnjo prati korak u korak nove svjetske vinske trendove u zadnjih 30 godina, ima najbolju tehnologiju i tehniku, a to nemaju ni pojedine veće vinarske regije, zaključio je Prusina.
.webp){kind=icon}
