Hercegovačke autohtone sorte vinove loze uskoro će se uzgajati u Alenqueru u Portugalu, a u Ljubuškom autohtone portugalske sorte, među kojima su neke još ranije pronašle svoje mjesto u ljubuškim vinogradima.
"Ovo je novi početak, zapravo nastavak saradnje na očuvanju, razvoju i promicanju autohtonih sorti vinove loze i njihovih vina na navedenim područjima koja je započela 2017. godine", rekao je gradonačelnik Benkovca Tomislav Bulić.
Naime, nedavnim potpisom dodatka Sporazumu o saradnji između Općine Alenquer, Grada Benkovca i Grada Ljubuškog usmjerenoj na očuvanje, razvoj i promicanje autohtonih sorti vinove loze i njihovih vina Grad Ljubuški se i službeno pridružio postojećoj saradnji koja je započela 2017. godine između Općine Alenquer i Grada Benkovca, kad je razmijenjeno po šest sorti vina, tri bijele i tri crne, te su ih počeli uzgajati na svojim područjima, saopćeno je u utorak iz Grada Ljubuškog.
Grad podno Tvrđave hercega Stjepana ima dugu i bogatu tradiciju razvoja vinogradarstva i vinarstva, što potvrđuje i podatak da je djelovanje najstarije vinarije u BiH počelo u Ljubuškom još 1882. godine.
"Zahvaljujući profesoru Ediju Maletiću s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i profesoru doktoru Marku Ivankoviću, koji je direktor Federalnog agromediteranskog zavoda, došlo je do saradnje. Već u nekoliko vinarija imamo zasađene sorte portugalskih vina te smo se uključili u projekt jer nam se priča činila jako zanimljivom. Ovo će nam nedvojbeno koristiti i biti velika razmjena znanja. Dosadašnje iskustvo je polučilo dobre rezultate te se veselimo što ćemo prenijeti nove sorte kod nas u Hercegovinu, dok ćemo naše najbolje sorte prenijeti u Portugal te nas zanima kako će one uspjeti u Europi", kazao je gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.
Ovom prilikom, kao posebna gošća potpisivanju je prisustvovala i portugalska veleposlanica u Republici Hrvatskoj Paula Leal da Silva. Također, izaslanstvo Grada Ljubuškog učestvovalo je na održanoj konferenciji o temi "Izazovi u vinogradarstvu i vinarstvu sjeverne Dalmacije" u Benkovcu.
Vino kao nacionalni identitet
U Bosni i Hercegovini, s naglaskom na Hercegovinu, vino je dio nacionalnog identiteta. Vinogradarstvo ovdje nije samo zanimanje, već i duboko ukorijenjeni dio kulturnog naslijeđa, prenošen s generacije na generaciju. Svaki gutljaj vina nosi sa sobom mirise prošlosti, strpljenje vinara i ljubav prema zemlji koja se prenosi na svaku čašu.
Somelijer Tarik Sadović je ranije za Bloomberg Adriju objasnio kako postoji mnoštvo faktora koji utječu na njegovu preporuku domaćeg ili stranog vina.
Brojni faktori utječu na krajnji rezultat vinograda i samim tim na vino. Osim brige i pažnje kojima mora pridonijeti vinar, kao i klime koja mora biti izrazito pogodna, na konačan urod i kvalitet vina također utječe sama zemlja na kojoj je vinograd posađen.
Kada je riječ o razlikama u vinima u regiji, Sadović ističe bogatstvo vinogradarskih regija u BiH. Kako kaže, kada jedna zemlja ima vinograde i vinarije na sjeveru, u središnjem dijelu, Hercegovini i na samom jugu – ta zemlje je vinska zemlja.
"Na sjeveru zemlje imamo sjajnu tamjaniku jedne banjalučke vinarije, u Brčkom imamo vinariju koja proizvodi odlične internacionalne sorte vina, u mostarskom vinogorju imamo zbir više vinarija s odličnom proizvodnjom autohtonih sorti, pa sve do Trebinja, gdje imamo vinariju koja proizvodi možda najbolji vranac u regiji, do našeg Neuma, gdje imamo našu prvu vinariju koja dolazi s primorja, koja radi odličan plavac mali. Naša zemlja zaista ima čime da se pohvali", ističe Sadović.
Od regije izdvaja Hrvatsku, koja, kako kaže, jako dobro radi na kulturi ispijanja vina, ali ističe i važnost turizma i obale.