Vrijednost izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH u prošloj godini iznosila je 131 milion KM, što je više za 14,38 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz ovih proizvoda iznosio 230,5 miliona KM i veći je za 2,29 posto u odnosu na 2022.
Prema analizama Vanjskotrgovinske komore BiH trendove u razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda BiH u 2023. godini pokazuju da sektor prerade mlijeka bilježi stabilan izvoz i da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57 posto.
Ključna izvozna tržišta za mlijeko i mliječne proizvode u 2023. godini bila su Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Kosovo*. Istovremeno, zemlje iz kojih su se mlijeko i mliječni proizvodi, a najviše sir, uvozili bile su: Njemačka, Hrvatska, Slovenija, Austrija, Srbija i Mađarska.
U analizi VTK BiH predstavljeni su i podaci za razdoblje I-V mjesec 2024. godine i tom prilikom je istaknuto da je realizovan izvoz od 6,3 hiljade tona u vrijednosti od 12 miliona KM, dok je uvoz iznosio 5,3 hiljade tona u vrijednosti od 19 miliona KM.
Kada je riječ o pregledu statističkih podataka za prva tri mjeseca ove godine u oba bh. entiteta, vidljiv je rast količine otkupljenog kravljeg mlijeka. Tako je ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka u Federaciji BiH u martu 2024. veća za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u poređenju s prošlogodišnjim prosjekom veća je za čak 11,4 posto.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u trećem mjesecu ove godine je prikupljeno 15.724 tone mlijeka, odnosno 340 tona više nego u martu 2023.
U martu je u FBiH proizvedeno 10.113 tona mlijeka za piće, te 50 tona kajmaka. Sadržaj mliječne masti manji je za 2,2 posto u martu 2024. u odnosu na isti mjesec lani, a sadržaj proteina je manji za 1,2 posto.
Rast u proizvodnji kravljeg mlijeka zabilježen je i u Republici Srpskoj. Tokom marta 2024. godine mljekare su prikupile ukupno 8.405,1 tonu, što je za 2,3 posto veća količina u odnosu na isti mjesec prethodne godine, odnosno za 12 posto veća količina u odnosu na februar 2024. godine.
Republički zavod za statistiku RS u svom izvještaju naveo je da su mljekare tokom marta 2024. godine povećale i proizvodnju kravljeg sira za 8,3 posto, pavlake za 4,2 posto, kao i fermentiranih mliječnih proizvoda za 3,5 posto. S druge strane, smanjena je proizvodnja mlijeka za piće za 1,9 posto i putera i ostalih žuto-masnih proizvoda za 6,1 posto.
Tokom marta 2024. godine, u odnosu na prethodni mjesec, mljekare su povećale proizvodnju mlijeka za piće za 43,6 posto i kravljeg sira za 7,5 posto, dok je istovremeno smanjena proizvodnja putera i ostalih žuto-masnih proizvoda za 1,3 posto, fermentiranih mliječnih proizvoda za 7,9 posto i pavlake za 17,5 posto.
Ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u aprilu 2024. u odnosu na april 2023. veća je za 5,3 posto, a u poređenju s prosjekom 2023. veća je za 12,5 posto. U aprilu 2024. u odnosu na april 2023. proizvodnja mlijeka za piće veća je za 41,5 posto, kajmaka za 11,4 posto, fermentiranih mliječnih proizvoda za 9,4 posto i kravljeg sira za 0,2 posto, dok je proizvodnja pavlake manja za 3,9 posto i putera za 5,1 posto.
U odnosu na prosjek 2023. proizvodnja mlijeka za piće veća je za 45,8 posto, pavlake za 5,3 posto, kajmaka za 13,4 posto, fermentiranih mliječnih proizvoda 5,4 posto i kravljeg sira za 4,9 posto, dok je proizvodnja putera manja za 19,2 posto.
Izneseni podaci predstavljeni su na sjednici Odbora prerađivača mlijeka i mliječnih prerađevina u VTK BiH, koja je održana 9. jula 2024. godine u prostorijama Mliječne industrije 99 (MI 99) u Gradačcu.
Učesnici ovogodišnjeg sastanka su istakli da posebno raduje činjenica da je u 2023. godini zabilježen rast izvoza proizvoda s dodanom vrijednosti fermentiranog programa jogurta, kefira, kiselog mlijeka, putera i sira), te da je taj trend nastavljen i u ovoj godini.
.webp){kind=icon}
