Rezultati vanjskotrgovinske razmjene prerađivača mlijeka i mesa nisu zanemarivi jer na godišnjem nivou iznose 250 miliona KM. Ipak, globalna kriza, inflacija i nestašica mnogih inputa u proizvodnji imali su negativne učinke na gotovo sve proizvođače ovog sektora. Stoga je iznimno važno da nadležne institucije sarađuju s proizvođačima i osiguraju instrumente podrške privrednicima.
"Proizvodnja hrane je strateško pitanje za svaku zemlju, pa je neophodno uređenje zakonodavnog okvira prema potrebama industrije te određivanje prioriteta djelovanja u ovom sektoru", rekao je Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, na konferenciji održanoj u prostorijama VTK BiH, a na kojoj je razgovarano o situaciji u kojoj se nalaze izvozno orijentirane kompanije za preradu mesa i mlijeka.
U sektoru prerade mesa i mlijeka u BiH djeluju 124 kompanije koje su u prošloj godini prihodovale 1,4 milijarde KM te upošljavale 4.484 zaposlenika. U 2022. godini prihod i dobit su manji u odnosu na godinu ranije, kao i broj zaposlenih u ovom sektoru.
Smatram da naša prehrambena industrija ima kapacitete da osigura hranu za BiH i izvrši supstituciju uvoza u domenu u kojem je to moguće i sve na temelju primarne proizvodnje.
"Bilo bi nužno da razgovaramo i vidimo koje su mjere i koraci kako bi se značajnije uvezala sirovinska baza koja bi bila u funkciji osiguravanja prerađivačke industrije i kako bismo osigurali povećani izvoz i značajnije prisustvo na međunarodnom tržištu", dodao je Marinković.
Naša prehrambena industrija ima kapacitete da osigura hranu za BiH, kazao je Marinković/ Fena
Neki od zahtjeva privrednika, prema njegovim riječima, odnose se na promjenu legislative kako bi se unaprijedio poslovni ambijent, a jedan od njih je izmjena Zakona o veterinarstvu, gdje privreda duže traži ukidanje obrazaca 2A i 2B, koji su se pokazali nepotrebnim.
Direktorica kompanije Menprom Tuzla Merima Dževdetbegović izjavila je da su za prvih pet mjeseci ove godine uspjeli povećati svoj izvoz za 60 posto.
"Znači, uslove imamo, tržišta imamo, samo se trebamo boriti. Problem je što se prerađivačka industrija u BiH osjeća jako usamljeno. Kompletan sistem treba biti dosta brži i ukorak s nama", istaknula je Dževdetbegović.
Naglasila je da je potrebno pojednostavljivanje administrativnih procedura, kao i pregleda na graničnim prelazima, koji su dugotrajni i iscrpljujući.
Direktor kompanije Agreks Donji Žabari i zamjenik predsjedavajućeg Koordinacionog odbora za peradarstvo BiH Predrag Miličić izjavio je da ova grana bilježi ozbiljan rast u BiH, izvozno je orijentisana i izvoz iznosi između 12 i 35 posto ukupne proizvodnje na tržište CEFTA-e i EU.
Izvoz mlijeka
Voditelj sirovinske službe kompanije Meggle Bihać Vedat Pašić rekao je da mliječna industrija BiH sve više izvozi svoje proizvode na inozemno tržište.
"Što se tiče zakonskih okvira, mliječna industrija je to poprilično riješila, ali se iz godine u godinu pred proizvođače stavljaju novi zahtjevi, tako da je dobro da sarađujemo s nadležnim organima u zemlji, da pravimo poslovnu klimu kako bi se olakšao naš izvoz", istakao je Pašić.
Privrednici iz ovog sektora ističu da je uz pomoć nadležnih institucija potrebno strateški razvijati stočni fond, ubrzano raditi na koracima izvoza crvenog mesa i konzumnih jaja u EU prema zahtjevima privrednika, dok prerađivači istovremeno trebaju razvijati i proširivati paletu proizvoda s fokusom na proizvode s dodanom vrijednosti. Kako je istaknuto, neophodno je osposobiti još bar jedan granični BIP prijelaz, ulaganje u opremu i modernizaciju proizvodnog procesa u prerađivačkom sektoru, uz finansijske instrumente podrške od nadležnih institucija, te ubrzati sve izvozne procedure u vanjskotrgovinskom prometu.
.webp){kind=icon}
