.webp){kind=icon}
Svjetski dan stanovništva, koji se obilježava svake godine 11. jula, naglašava važnost demografskih trendova i izazova diljem svijeta. Bosna i Hercegovina se ističe kao treća po veličini zemlja u Adria regiji prema podacima iz 2023. godine. Ovogodišnje obilježavanje podsjeća nas na potrebu planiranja održivog razvoja populacije i mjera za poticanje nataliteta.
Ovaj dan obilježava se još od 1989. godine, kada ga je ustanovio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) s ciljem skretanja pažnje na hitna pitanja vezana za globalnu populaciju. Svjetski dan stanovništva podsjeća nas na potrebu promišljanja o demografskim trendovima, planiranju porodice, ravnopravnosti spolova, smanjenju siromaštva i ljudskim pravima.
U proteklim desetljećima, demografska situacija se znatno promijenila, s rastom svjetske populacije koja je dosegla preko osam milijardi ljudi, uz velike regionalne razlike u stopama rasta i migracijama.
Depositphotos
Kad pogledamo Adria region, Bosna i Hercegovina se nalazi na trećem mjestu, prema podacima s worldometers.info iz 2023. godine, sa 3.210.847 stanovnika. Godišnja promjena populacije je negativna, iznosi 0,70 posto, što znači da se broj stanovnika smanjio za 22.679 u odnosu na prethodnu godinu.
Migracioni saldo je također negativan, s neto gubitkom od 500 ljudi godišnje, što ukazuje na to da više ljudi napušta zemlju nego što u nju dolazi. Stopa fertiliteta (prosječan broj djece po ženi) iznosi 1,3, što je ispod nivoa potrebnog za prirodnu obnovu populacije. Prosječna starost stanovništva je 42 godine.
Većina stanovnika živi u urbanim područjima, čak 54 posto ukupnog stanovništva.
Udio stanovništva naše države u svjetskoj populaciji iznosi 0,04 posto.
Na prvom mjestu je Srbija sa 7.149.077 stanovnika, a Hrvatska na drugom, sa oko četiri miliona. Slovenija, sa 2,1 milion stanovnika, koja se nalazi na četvrtom mjestu, također se bori s niskim natalitetom i starenjem stanovništva. Uprkos relativno stabilnoj ekonomiji, demografski trendovi ukazuju na potrebu za strateškim mjerama za poticanje nataliteta i zadržavanje mladih u zemlji.
Na petom, posljednjem mjestu se nalazi Sjeverna Makedonija, koja ima dva miliona stanovnika. Suočava se sa sličnim izazovima kao i ostale zemlje regiona, uključujući nisku stopu nataliteta i emigraciju.
U svim zemljama regiona, posmatrano na godišnjem nivou, došlo je do pada nataliteta. Najveći pad zabilježen je u Srbiji (-1 posto), dok je najmanji pad zabilježen u Sloveniji (-0,01 posto).
Svjetski dan stanovništva podsjeća nas na važnost promišljanja o budućnosti naših društava i potrebi za politikama koje će adresirati demografske izazove. Adria region, sa svojim specifičnostima, zahtijeva koordinirane napore kako bi se osigurao održivi razvoj i stabilna demografska budućnost.
U proteklim desetljećima, stope fertiliteta i očekivani životni vijek znatno su se promijenili. Početkom sedamdesetih, žene u BiH su prosječno rađale 2,5 djece, dok je do 2015. godine ta brojka pala na 1,2 djeteta po ženi. Paralelno s tim, očekivani životni vijek je porastao sa 70,3 godine devedesetih godina prošlog vijeka na 74,78 godina u 2021. godini.
Svijet
Stotine hiljada godina su bile potrebne da svjetska populacija naraste na milijardu ljudi, ali u proteklih 200 godina ta brojka je porasla čak sedam puta. U 2011. godini svjetska populacija je dostigla sedam milijardi ljudi, a do 2021. skoro 7,9 milijardi.
Kad pogledamo svijet, zemlja s najviše stanovnika je Indija, koja čini čak 17,76 posto, zatim slijedi Kina s malom razlikom (17,72). Ove dvije zemlje čine više od 35 posto svjetske populacije.
Na trećem mjestu su Sjedinjene Američke Države (SAD), sa skoro 340 miliona ljudi i zauzimaju 4,23 posto svjetske mape. Na posljednjem, 234 mjestu se nalaze Vatikan, sa samo 518 stanovnika.
Procjene su da će do 2030. svjetski broj stanovnika porasti na oko 8,5 milijardi, a do 2050. na 9,7 milijardi i 10,9 milijardi do 2100. godine. Ovaj dramatičan rast prate velike promjene u stopama fertiliteta, rastuća urbanizacija i ubrzane migracije, što će duboko utjecati na buduće generacije.
