text size
Neophodno je mnogo toga promijeniti u Zakonu o radu u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) koji dugo nije mijenjan i nije pratio nove trendove na tržištu rada. Baziraćemo se na stvari koje se tiču poboljšanja prava i položaja radnika u privatnom sektoru koji su u nezavidnom položaju u odnosu na radnike u javnom sektoru, rekao je za Bloomberg Adriju federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
U resornom ministarstvu trenutno pripremaju opsežnije izmjene i dopune Zakona o radu u FBiH, a prema Delićevom mišljenju biće promijenjeno više od 50 odsto Zakona, što znači da će biti donesen potpuno novi Zakon.
Milion stvari je neophodno preispitati
"Poslali smo već zahtjeve za imenovanje članova u radnu grupu i nadam se da ćemo određene stvari, koje su se u proteklom periodu od skoro deset godina pokazale kao neadekvatne, izmijeniti u korist radnika i poslodavaca u Federaciji BiH. Milion je stvari koje je neophodno preispitati", kaže Delić.
Ističe da je u samom Zakonu o radu potrebno otkloniti "sive zone", nedorečenosti u vezi s ugovorima na određeno i neodređeno vrijeme, zloupotrebom bolovanja, mobingom, Ekonomsko-socijalnim vijećem...
"Ono što je nama veoma važno jesu i natalitetne politike, mada one ne bi trebalo da budu isključivo u Zakonu o radu, ali ima dijelova koji nam omogućuju da sačuvamo radnu snagu, da aktiviramo žene na tržištu rada, da porodiljama omogućimo određena prava i fleksibilnije uslove rada", naglašava Delić.
Veoma je važno da novi zakon bude usklađen sa standardima Evropske unije (EU) jer se to traži od svih nivoa vlasti u BiH, a Delić naglašava da će na tome itekako raditi.
Nakon što bude urađen nacrt zakona, Delić kaže da će biti prezentovan javnosti kako bi svako mogao da da kritike, sugestije i prijedloge za unapređenje tog propisa.
"Taj zakon je nemoguće raditi u bilo kakvoj hitnoj, skraćenoj, proceduri. U redovnom postupku će cjelokupna javnost imati priliku da kaže sve ono što misli, a najprije radnici u privatnom sektoru", naglašava Delić.
Adnan Delić (Bloomberg Adria)
O novom Zakonu o radu Delić je nedavno govorio i na 23. Međunarodnom simpoziju Bri(d)ge u Neumu, koji je organizovala konsultantska kuća za istraživačko-razvojne usluge i poslovni konsalting Revicon.
Delić je istakao da je Zakon o radu trebao biti mijenjan kada su se pojavili freelanceri, pa nomadi, te kada je sistem rada doživio promjene tokom pandemije virusa korona. "Sada imamo izazove kada je riječ o platformskim radnicima, kao i hibridni način rada, ali Zakon se kod nas vrlo teško raspakuje. Trendovi se mijenjaju, ali nažalost, mi nismo imali prilagođavanje akata samoj praksi. Zakon o radu je donesen 2016. godine i pretrpio je vrlo male izmjene od tada", naglasio je Delić.
Nada se da će do kraja godine imati novi Zakon o radu. "To nam je jedini garant opstanka, da Zakonom budu zadovoljni i radnici i poslodavci".
"Javni sektor neefikasan, o radnom učinku da ne govorim"
Pred nadležnim institucijama je mnogo izazova kada je riječ o izradi novog Zakona, a Delić ističe da je neophodna i digitalizacija u javnom sektoru, koji ocjenjuje vrlo neefikasnim i sporim.
"Problem je kada se mora doći na posao i evidentirati da ste tu, a o radnom učinku da govorim, to je naučna fantastika. Svaki uposlenik mora da dođe na posao, a kad dođe mora da ima radni učinak, bez toga Zakon o radu nema smisla. Ne dobijate platu da dođete na posao, već da dođete i radite, da budete efikasni", poručio je Delić.
Rad studenata i razdvajanje aktivnih od neaktivnih tražilaca posla
Delić kaže da su urađene dopune Zakona o radu kako bi se omogućlo da redovni studenti mogu da rade povremene i privremene poslove, za šta su imali veliki broj upita poslodavaca.
"Omogućili smo redovnim studentima da imaju ugovor o povremenim i privremenim poslovima, a benefit je ostanak mladih ljudi u zemlji. To je najaktivniji, najkvalitetniji i najvažniji dio društva, radno sposobni dio društva koji može da napravi promjenu", kaže Delić.
Kada je riječ o zapošljavanju i tržištu rada, usvojena je Strategija za zapošljavanje u FBiH za naredni mandatni period, a Delić ističe da su uradili i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba. "To je reformski zakon koji bi trebao da uredi tržište rada, prije svega da u evidenciji Federalnog zavoda za zapošljavanje razdvoji aktivne i neaktivne tražioce posla. Mi smo jedina država u kojoj čovjek koji želi zdravstveno osiguranje ode u Zavod za zapošljavanje, to će biti prebačeno u Zavod zdravstvenog osiguranja. Nadam se da će to omogućiti da adekvatnije kreiramo mjere koje su usmjerene na prekvalifikaciju i drugo za angažman na tržištu rada", kaže Delić.
Postoji još stvari koje su radili u Ministarstvu, dodaje i izdvaja "garanciju za mlade", za šta kaže da je novi model zapošljavanja u FBiH za koji se sprovodi pilot projekat u Visokom i Čitluku. "Nadam se da će, nakon pilotiranja, to zaživjeti na nivou cijele FBiH. To podrazumijeva skraćivanje roka od kada osoba izađe iz sistema obrazovanja, ili od kada ostane bez posla, do novog zaposlenja. Taj rok je trenutno oko godinu dana, a ovaj model predviđa njegovo skraćenje na četiri mjeseca i niz drugih benefita za same nezaposlene. Time bismo trebali podići nivo zaposlenosti", ističe Delić.
Adnan Delić (Bloomberg Adria)
Smanjuje se populacija, važno je ulagati u mlade ljude
U FBiH je registrovano oko 540.000 zaposlenih i 446.000 penzionera, što je nepovoljan omjer. Registrovano je i oko 274.000 nezaposlenih, a Delić smatra da od toga dvije trećine uopšte ne treba da budu u evidencijama Zavoda za zapošljavanje.
"Svaka osoba koja se nalazi u evidenciji nezaposlenih će dobiti, shodno struci i kvalifikacijama, tri ponude za posao. Ako ih odbije, to znači da ne traži posao i zauvijek se briše iz evidencije".
To što je uvedeno da i penzioneri mogu da rade, Delić smatra da ne ide na štetu mladih, jer postoji potreba za radnom snagom na tržištu rada. "Svako može da nađe mjesto ako želi da ga nađe".
U Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH imaju velike ambicije da određene stvari promijene do kraja godine jer, kaže Delić, trendovi su izuzetno loši i pokazuju da se broj stanovnika do 64 godine starosti rapidno smanjuje. "Jedino što nam raste je populacija od 65+ godina, što nažalost znači starenje države. Prognoza je da će 2050. godine u BiH biti 1,5 miliona stanovnika. Nije problem ni 1,5 miliona, nego što će biti najmanje radno sposobnih stanovnika. Mi smo već ostarjeli po svim parametrima i nadam se da će svi shvatiti koliko je važno ulagati u mlade ljude", poručio je Delić.
.webp){kind=icon}
