Ukupna aktiva finansijskog sektora u Bosni i Hercegovini je na kraju 2023. godine iznosila 47,68 milijardi KM (nekonsolidovani podaci) i veća je za 2,51 milijardu KM ili za 5,5 posto u odnosu na isti period prethodne godine, navodi se u najnovijoj Analizi finansijskog sektora u BiH na kraju 2023. godine, a koju je uradila Centralna banka BiH.
Prema podacima, najveće učešće su i dalje imale banke koje su učestvovale sa 87,7 posto u ukupnoj aktivi finansijskog sektora, dok društva za osiguranje i reosiguranje učestvuju sa 2,63 milijarde KM, odnosno 5,5 posto od ukupne aktive finansijskog sektora.
Poredeći sa stanjem na kraju 2022. godine, društva za osiguranje i reosiguranje, mikrokreditne organizacije, lizing društva i berze bilježe porast aktive, dok je kod investicionih fondova i brokerskih kuća došlo do neznatnog pada bilansne sume.
U analizi se navodi da je stanje ukupne aktive sektora nebankarskih finansijskih institucija (OFI) u BiH na dan 31. 12. 2023. godine iznosilo 5,87 milijardi KM i veće je za 405,6 miliona KM ili 7,4 posto u poređenju sa stanjem na kraju 2022. godine, a u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2023. godine veće je za 169,2 miliona KM ili 3,0 posto.
Najveću aktivu u okviru sektora OFI imala su društva za osiguranje i reosiguranje sa 2,63 milijarde KM, zatim slijede mikrokreditne organizacije sa 1,54 milijarde KM (26,2 posto učešća), investicioni fondovi sa 1,05 milijardi KM (17,9 posto učešća), lizing društva sa 631,8 miliona KM (10,8 posto učešća), a preostalih 23,7 miliona KM (0,4 posto učešća) se odnosi na aktive brokerskih kuća i berzi u BiH.
Bilansna suma sektora osiguranja veća za 42,2 miliona KM
Na tržištu osiguranja u BiH, na kraju 2023. godine, poslovala su 24 društva za osiguranje i jedno društvo za reosiguranje, od čega 15 društava obavlja djelatnost neživotnog osiguranja, a 10 su kompozitna društva koja obavljaju poslove neživotnog i životnog osiguranja.
Društva za osiguranje u BiH bilježe kontinuiran i stabilan godišnji porast aktive i imaju 44,8 posto učešća u ukupnom sektoru OFI. Bilansna suma sektora osiguranja (sa uključenim reosiguranjem) iznosila je 2,63 milijarde KM i veća je za 42,2 miliona KM, odnosno 1,6 posto.
Ognjen Aleksić, direktor Brokerskog društva u osiguranju Broker Fortis, kaže da tržište osiguranja bilježi rast, ali da udio neživotnih osiguranja od 83 posto, odnosno životnih od 17 posto pokazuje da je tržište i dalje nedovoljno razvijeno.
"Udio obaveznog osiguranja od autoodgovornosti iznosi 52,83 posto u ukupnoj premiji, odnosno 63,63 posto u non-life premiji. Ovaj podatak, kada mu dodamo i kasko osiguranje, pokazuje da osiguranje motornih vozila u premiji non-life, zajedno s osiguranjem od autoodgovornosti i kasko osiguranjem iznosi 74,83 posto i to je jako visok procenat", ističe Aleksić.
Najznačajnije učešće u strukturi aktive imaju vrijednosni papiri, koji su na kraju 2023. godine iznosili 746,9 miliona KM, odnosno 28,4 posto ukupne vrijednosti aktive, zatim ostali depoziti (prvenstveno oročeni depoziti kod banaka) i nefinansijska aktiva (nekretnine).
Ulaganja u vrijednosne papire, prvenstveno entitetske obveznice, bilježe kontinuiran rast i na kraju 2023. godine su veća za 17,3 posto u odnosu na prvo polugodište 2023. godine, a u odnosu na 31. 12. 2022. godine za 20,9 posto.
U strukturi pasive najveće učešće od 66,5 posto imaju bruto tehničke rezerve koje su iznosile 1,75 milijardi KM i veće su za 1,4 posto u odnosu na stanje na polugodištu 2023. godine, a u odnosu na isti period prethodne godine, bruto tehničke rezerve osiguranja bilježe rast od 5,8 posto.
Mikrokreditni portfolio bilježi rast
Bilansna suma mikrokreditnih organizacija na kraju 2023. godine iznosila je 1,54 milijarde KM i veća je za 177,8 miliona KM ili 13,1 posto u odnosu na kraj 2022. godine, a u odnosu na kraj polugodišta 2023. godine veća je za 101,7 miliona KM ili 7,1 posto.
Od ukupne bilansne sume na mikrokreditne fondacije (MKF) se odnosi 645,7 miliona KM ili 41,9 posto, dok se na mikrokreditna društva (MKD) odnosi 893,8 miliona KM ili 58,1 posto.
U poređenju sa stanjem na kraju 2022. godine, mikrokreditni portfolio bilježi rast od 165,5 miliona KM ili 15,2 posto, dok je u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2023. godine veći za 91,7 miliona KM ili 7,9 posto.
Milena Haneš, direktorica Mikrofina, rekla je ranije za Bloomberg Adria TV da pristup novčanim sredstvima postaje sve skuplji.
"Pomaci u mikrokreditnom sektoru Bosne i Hercegovine svakako predstavljaju pozitivan znak za ekonomski razvoj zemlje, naglašavajući važnost ovog sektora u podršci malim preduzetnicima i pojedincima u ostvarivanju njihovih finansijskih ciljeva", navela je Haneš.
U BiH posluje 28 mikrokreditnih organizacija sa 587 poslovnih jedinica, prema podacima Udruženja mikrokreditnih organizacija AMFI, a zapošljavaju 2.157 radnika.
"Budući da mikrokrediti i dalje igraju vitalnu ulogu u pružanju finansijskih usluga zajednicama, prihvaćanje ESG načela može povećati njihov učinak i doprinijeti izgradnji otpornijeg i pravednijeg društva", kazala je ranije Elma Zukić, predsjednica Udruženja mikrokreditnih organizacija AMFI.
Posmatrajući sektorsku strukturu plasiranih kredita, dominantno je učešće mikrokredita odobrenih fizičkim licima u visini od 97,2 posto, a preostalih 2,8 posto se odnosi na mikrokredite odobrene pravnim licima.
Osnovni izvor sredstava mikrokreditnih organizacija su obaveze po uzetim kreditima koje su na kraju 2023. godine iznosile 771,5 miliona KM ili 50,1 posto ukupne pasive i veće su u odnosu na kraj 2022. godine za 102,7 miliona KM.
Ukupni kapital mikrokreditnih organizacija na kraju 2023. godine iznosi 582,9 miliona KM ili 37,9 posto, u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2023. godine veći je za 41,6 milion KM ili 7,7 posto.
Povećano ulaganje u vrijednosne papire
Kada je riječ o investicionim fondovima, ukupna aktiva investicionih fondova na kraju 2023. godine iznosila je 1,05 milijardi KM i manja je u odnosu na stanje na kraju 2022. godine za 25,1 milion KM, odnosno 2,3 posto, a u poređenju sa stanjem na kraju polugodišta 2023. godine, manja je za 3,2 miliona KM ili 0,3 posto.
Prema analizi, ulaganja investicionih fondova u iznosu od 992,4 miliona KM čine 94,6 posto njihove ukupne aktive.
U strukturi ulaganja investicionih fondova najveće učešće imaju ulaganja u vlasničke vrijednosne papire oko 45,4 posto, zatim ulaganja u dužničke vrijednosne papire 33,7 posto, ulaganja u depozite 18,6 posto i najmanji procenat od 2,3 posto se odnosi na ulaganja u nekretnine.
Budućnost finansijskih institucija bila je tema Bloomberg Adria konferencije u martu ove godine u Sarajevu, a zaključeno je da je regulacija ključna za stabilnost sektora, kao i primjena ESG standarda kako se ne bi suočili sa strukturalnim problemima.
O izazovima koji su pred bankarskim sektorom u BiH govoreno je i na konferenciji DDays u aprilu u Banjoj Luci, gdje je istaknuto da je pred bankama izazov kako da ohrabre klijente da više koriste elektronsko bankarstvo i kako da osiguraju cyber sigurnost, a na institucijama i regulatorima da stvore zakonski okvir i da rade na finansijskoj pismenosti stanovništva.
.webp){kind=icon}
